U kom trenutku čitulje prelaze crvenu liniju 1

Čega sve ima u čituljama domaćih novina čitaoci se uvere kada primete netipičan sadržaj, od toga da su se oglašivači opraštali od Maradone, Gadafija, Gandolfinija pa do Dejvida Bovija. Dok čitulje većini služe da ožale neku osobu, neko se bavi i zastrašivanjem.

Krajem 2019. godine Šapcu se pojavila čitulja „Ubio je lekarski nemar“. Tu su i čitulje kralju Aleksandru I Karađorđeviću, pa bivšem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću, zatim Kneletu, Giški, Arkanu… Od Politike do lokalnih novina, uvek je među čituljama i neka koja skrene pažnju javnosti. Najnoviji primer stiže iz Zrenjanina, gde je u istoimenom listu objavljen pomen Đorđu Božoviću Giški, a koji je oglasio novinar i publicista iz Botoša, Branislav Lazić. On više od dvadeset godina objavljuje pomene skoro iste sadržine, ali ovog puta novina je deo o srpskoj opoziciji i predsedniku Vučiću. On u tekstu pomena navodi „izdajnike“ a pojedine političare proziva poimence.

– Izdajnici te ubiše s leđa u Gospiću. Danas ti isti izdajnici zabranjuju ćirilicu gde živi srpski živalj u Hrvatskoj. Šiptari pale, ruše svetinje, biju starce i srpsku decu na Kosovu, svetoj srpskoj zemlji. Da Srbije nema bez Kosova, da je Prizren zemlja Dušanova, ali neće još dugo likovati i divljati. Srbija je danas najjača u regionu, vojno, ekonomski, grade se putevi, škole, otvaraju fabrike. U školama se peva „Bože pravde“, poštuju se junaci sa Košara, svugde se vijore srpske zastave. Srbija je složna u većini, postoje još neki izdajnici poput Đilasa, Jeremića, Jovanovića, Draškovića, Čanka… Oni posećuju Srebrenicu, Prištinu, ali njih je šaka jada. Narod ima mladog i hrabrog vladara. Srpski narod čeka vaskresenje i sa ruskom braćom sjedinjenje – navodi se u čitulji.U kom trenutku čitulje prelaze crvenu liniju 2

Zauzet oko organizovanja slave svoga sela, Branislav Lazić nije juče odgovorio na pozive našeg lista da prokomentariše najnoviji pomen koji je dao. Lazić je, inače, koordinator Poljočuvarske službe u Zrenjaninu, vrlo uspešan u tom poslu, dugo je bio predsednik MZ Botoš, predvodi rvački klub „Omladinac“ iz ovog mesta i koordinator je fakulteta Fam za Banat. Poznanstvo sa ljudima koji su devedesetih figurirali u javnom prostoru Srbije ne krije, svake godine daje pomene i Giški i Arkanu. U listu Zrenjanin, gde je oglas objavljen, kažu povodom ovih umrlica da se drže striktno Zakona o oglašavanju, koji definiše plaćene objave u medijima.

– U navedenom slučaju je mediji prenosilac oglasne poruke, a davalac pomena je oglašivač čije su obaveze i odgovornosti propisane zakonom. Napominjemo da je opštim aktima NIP „Zrenjanin“ AD definisano da davalac pomena potvrđuje da sadržaj koji je dostavljen radi objavljivanja nije suprotan Ustavu, Zakonu o oglašavanju, Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti ili drugim pozitivnim pravnim propisima Republike Srbije. Odnosno da isti nije štetan ili preteće prirode, da u celosti ili u delu nije uznemiravajući, uvredljiv ili klevetnički, da nema svrhu vređanja ili omalovažavanje trećih lica. Takođe, potvrđuje da je sadržaj u svemu tačan, potpun i pouzdan – potvrdio je za Danas glavni urednik i direktor lista Zrenjanin, Dalibor Bubnjević.

Na pitanje kako se reguliše sadržaj pomena, u više redakcija dnevnih novina kojima smo se obratili odgovorili su da urednici ipak moraju da pregledaju sadržaj, pre objave.

– Glavno pitanje za sve je koliko se pomeni zloupotrebljavaju, kako to sprečiti i kako se izboriti sa tim s obzirom na to da su oni glavni prihod mnogih redakcija. Poslednjih godina je primetno da se broj strana smanjuje, kao i broj novinara a da se broj čitulja povećava, pa samim tim i prihodi se povećavaju – smatra zrenjaninski novinar Zoran Dedić.

Zakon nedorečen

Gde je linija koja razdvaja prihvatljiv sadržaj za jedan pomen od onoga koji je neprihvatljiv, to ni Zakon o oglašavanju jasno ne kaže. Iako zakon definiše da je oglašavanje slobodno i da niko ne sme sprečiti objavljivanje oglasne poruke zbog ideja ili mišljenja o javnim stvarima koje su u oglasnoj poruci sadržane, ipak se navodi da se oglasnom porukom ne sme izazivati mržnja ili netolerancija, zloupotrebljavati poverenje, odnos zavisnosti, lakovernost, nedostatak iskustva ili znanja i sujeverje primalaca oglasne poruke. Zabranjeno je, izričit je zakon, da oglasna poruka, neposredno ili posredno, podstiče diskriminaciju po bilo kom osnovu, a posebno po osnovu uverenja, nacionalne, etničke, verske, rodne ili rasne pripadnosti, političkog, seksualnog ili drugog opredeljenja, društvenog porekla, imovinskog stanja, kulture, jezika, starosti, ili psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari