U kovid bolnicama u Nišu i Kruševcu za deset meseci prošle godine nezvanično umrlo oko 3.000 pacijenata 1Foto: Beta/ Saša Đorđević

U Univerzitetskom kliničkom centru Niš i kovid bolnici u Kruševcu, od 1. januara do 17. novembra prošle godine, preminuo je 3.031 pacijent, odnosno više od devet pacijenata dnevno, a među njima je trećina vakcinisanih, podaci su iz dokumenta koji je dostavljen Danasu iz niškog UKC, a koje juče nisu ni potvrdili, a ni negirali u Ministarstvu zdravlja, ali i u UKC.

U dokumentu, koji je naslovljen na Ministarstvo zdravlja, piše da je u kovid objektima UKC Niš i kovid bolnici “Rasina” u Kruševcu, koja je pod upravom ovog UKC, od 1. januara do 17. novembra 2021. godine, navodno preminuo 3.031 pacijent, odnosno “prosečno 9,4 pacijenta po danu”.

U njemu se navodi da je njih 1.997 preminulo u kovid bolnici u Kruševcu, a 1.034 u kovid objektima u Nišu.

Prema podacima u tom dokumentu, od 15. avgusta do 17. novembra 2021, kada je počeo da se prati vakcinalni status preminulih, od ukupno 1.536 preminulih, njih “66,5 odsto bilo je nevakcinisano, a 33,5 odsto vakcinisano”.

U njemu se navodi da je među preminulim vakcinisanim pacijentima navodno 91,6 odsto primilo vakcinu proizvođača Sinofarm, njih 3,5 odsto Fajzer, 4,1 odsto vakcinu “Sputnjik V”, a 0,8 odsto cepivo AstraZeneke.

Na pitanja Danasa da li su tačne brojke o preminulim kovid pacijentima u UKC Niš i kovid bolnici u Kruševcu u prvih deset i po meseci prošle godine, kao i o procentu vakcinisanih među preminulima, i kojom vrstom cepiva, do objavljivanja ovog teksta zvanično nisu odgovorili ni UKC ni Ministarstvo zdravlja.

U UKC su nezvanično kazali da bi morali da vide dokument na osnovu kojeg postavljamo pitanja, kako bi “znali na šta odgovaraju”. Oni su kazali da su dokument sa ovakvim podacima, “bez potpisa, pečata i ičega što je dokaz da je on njihov” videli na društvenim mrežama, te da na to “nema svrhe odgovarati”.

Na naše pitanje da li je taj dokument koji su videli neistinit i neautentičan odgovorili su da “ne mogu da kažu ništa”.

Inače, prema sporadičnim podacima Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, kineskom vakcinom firme Sinofarm je vakcinisana ubedljiva većina građana Srbije.

I niški Dom zdravlja je povremeno saopštavao da građani najčešće biraju kinesku vakcinu, a direktor Milorad Jerkan juče nije mogao da saopšti precizne podatke o tome jer je “van ustanove”.

Podaci navedeni u ovom dokumentu delom su na tragu izjave Predraga Kona, člana republičkog Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti kovid 19, s kraja prošle godine, da je “svaka treća osoba koja se nalazi u bolnici vakcinisana”, a da je među njima “najviše onih koji su vakcinisani Sinofarm vakcinom”, koja je i najzastupljenija u Srbiji.

On je rekao da su to uglavnom “osobe koje nisu stigle da prime treću dozu vakcine ili su je tek primile”.

Niški UKC je, inače, autorki ovog teksta od početka epidemije više puta uskraćivao podatke o broju preminulih kovid pacijenata.

Nije ih dostavio ni kada ih je zatražila po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, na samom početku epidemije, u maju 2020. godine, nakon što su se pojavile prve sumnje o umanjenju broja umrlih.

Tokom postupka pred Poverenikom za informacije od javnog značaja, koji je trajao duže od godinu dana, UKC je, između ostalog, tvrdio da podatke ne može da dostavi jer se nalaze “u kontaminitranoj dokumentaciji u crvenoj zoni”, a na kraju je netačno obavestio nadležno državno ministarstvo da ih je prosledio.

Poverenik za informacije od javnog značaja Milan Marinović tada je konstatovao da su žalbe potpisnice ovog teksta osnovane i naložio UKC-u da joj bez odlaganja dostavi podatke o umrlim kovid pacijentima, uz obrazloženje da postoji „opravdani interes javnosti“ da ih zna, te da nijedna institucija „ne može da dokazuje suprotno“.

Neopravdano uksraćivanje informacija

“Neke kategorije informacija, uključujući, između ostalog, informacije o javnom zdravlju, jesu od izuzetno velikog javnog interesa zbog svog posebnog značaja za proces demokratskog nadzora i vladavinu prava. Shodno tome, postoji vrlo jaka pretpostavka, a u nekim slučajevima i pretežan imperativ, u korist javnog i proaktivnog objavljivanja takvih informacija, ocenio je svojevremeno Marinović. On je naglasio tada i da uskraćivanje pristupa informacijama o broju umrlih kovid pacijenata „ne može da bude opravdano“ čak ni „iz razloga nacionalne bezbednosti“.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari