Crtice sa drugog dana Svetskog ekonomskog foruma u Davosu: Centralne banke između inflacije i recesije 1Foto: EPA-EFE/GIAN EHRENZELLER

Svet uhvaćen u negativnu ekonomsku spiralu započetu pandemijom kovida, nastavljenom globalnom inflacijom, cenovnim šokovima energenata, hrane i sirovina i sve to pojačano ratom u Ukrajini usred borbe protiv klimatskih promena i energetske tranzicije.

Ovo su okolnosti u kojima se svetska elita okupila u malom švajcarskom skijalištu Davosu na godišnjem skupu Svetskog ekonomskog foruma gde razmatraju, trenutno se čini, nimalo sjajnu budućnost.

„Suočavamo se sa krizama, jednom za drugom. Prvo pandemija, sada rat u Ukrajini. To je veliki korak nazad u oporavku svetske ekonomije“, poručila je Kristalina Georgijeva, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda javnosti na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Kao posledica toga MMF je u aprilu smanjio projekciju privrednog rasta u ovoj godini za 143 zemlje, a prognoza globalnog rasta u odnosu na oktobar je smanjena sa 4,9 na 3,1 odsto.

„Na sve to, vidimo značajno ubrzanje inflacije u mnogim zemljama“, zaključila je ona.

Šta će biti sa inflacijom zavisi od centralnih banaka, a Georgijeva je poručila da one moraju biti odlučne u vraćanju cenovne stabilnosti, ali je upozorila i da monetarno stezanje za sve koji imaju dug znači teže vraćanje duga upozoravajući na to da je u 2020. godini mnogo zemalja povećalo dug, a posebno nerazvijene zemlje kojih 60 odsto je ili u dužničkim problemima ili blizu njih.

Ona je ukazala i da na opšte cene utiču cene sirovina i to pre svega zbog rata u Ukrajini.

„Na kraju moramo biti svesni da je i kineska ekonomija usporila, uglavnom zbog zaključavanja povezanih sa pandemijom i to onda utiče i na region i na ceo svet“, ocenila je Georgieva.

Ako negde preti recesija to je Evropa, ali Kristin Lagard, predsednica Evropske centralne banke je u Davosu poručila da recesija nije osnovni scenario ECB-a.

„Nismo u panici. Sada smo u fazi da je izvesno zaustavljanje kupovine finansijske imovine početkom jula, što će onda osloboditi prostor za povećanje kamatnih stopa kratko nakon toga“, istakla je Lagard.

Učesnici na tržištu već naširoko spekulišu oko toga koliko će ECB povećati kamatnu stopu, a često se čuju mišljenja da će to iznositi 0,5 odsto.

Član Saveta guvernera ECB i guverner CB Francuske Fransoa Viljaroa de Gajo poručio je da u ovom trenutku ne postoji konsenzus u ECB o povećanju kamatne stope za 0,5 odsto. On je u izjavi za Blumberg ocenio da će povećanje kamate ići postepeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari