Državni dinar opterećuju posrednici 1

Informacija da je Vlada Srbije usvojila Uredbu o podsticajima u poljoprivredi neposredni proizvođači dočekali su sa odobravanjem i uz konstataciju da je dogovor iz prošle godine ispoštovan.

To praktično znači da je u budžetu, za direktna plaćanja, predviđeno 18,6 milijardi dinara, pri čemu na ovu vrstu državne podrške mogu da računaju stočari (podsticaji po grlu i za matičenje), kao i proizvođači mleka, a mislilo se i na pčelare. Ipak, premija za mleko ostaje na istom nivou kao i prethodne godine, odnosno sedam dinara po litri a ukupan fond za ovu namenu je 3,4 milijarde dinara. Proizvođači mleka ne odustaju od od svog zahteva o klasiranju, što bi značilo da se mleko plaća prema stepenu kvaliteta. Ostaje da se vidi da li će njihovo lobiranje da uroditi plodom ovog proleća, kada treba doneti plan za narednu godinu.

– Za nas u mlekarskoj i stočarskoj proizvodnji od velikog značaja bila bi mera kojom bi se bez posrednika regresiralo genetsko unapređenje stočarstva. S druge strane, veliki problem predstavlja i to što proizvođači, od podsticaja u visini od 25.000 dinara po grlu, po odbitku svih troškova za razne saglasnosti, dobiju samo 12.500 dinara. Ta oblast bi, inače, mogla da se uredi, tako što bi proizvođačima novac bio direktno isplaćivan, a ne preko posrednika kao što je sada slučaj. Naša poruka u vezi sa podsticajima je da bi trebalo sprečiti zloupotrebu regresa. Mi kao asocijacija već šest godina tražimo da se povećaju davanja za genetsko stočarstvo, ali posebno insistiramo da se premije za mleko utvrđuju prema klasi – komentariše Sanja Bugarski, predsednica Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine i savetnica ministra poljoprivrede.

Sanja Bugarski, inače, na svojoj farmi u Kuli, kao kooperant Subotičke mlekare, proizvodi oko 1.500 litara mleka dnevno. Osim uzgajanja krava i proizvodnje mleka ona se bavi i distribucijom semena za veštačko osemenjavanje. Uredbom Vlade Srbije o podsticajima u poljoprivredi predviđeno je da najveći deo tog kolača dobiju stočari, preko podsticaja za kvalitetne priplodne mlečne krave, tovne krave i bikove, kvalitetne priplodne krmače i neraste, kvalitetne priplodne ovce i ovnove, koze i jarčeve, roditeljske kokoške teškog tipa, roditeljske kokoške lakog tipa, roditeljske ćurke…

– Dobro je što nije prihvaćen predlog da se premija za mleko smanji, jer bilo je takvih zahteva, kao i to da stočari i dalje mogu da računaju na premiju za matičenje od 5.000 dinara. Srbija ima oko 260.000 ženskih grla goveda, koje se tele. To je malo. Značajniji iskorak u stočarskoj proizvodnji, naročito u tovnom govedarstvu, podrazumeva veća ulaganja. Dobro je što je ukinuta mera da poljoprivredno zemljište ide živinarima, jer će sada ratari dobiti više zemlje koja im je potrebna. Kad je reč o ukupnom iznosu podsticaja, mislim da je to maksimum koji država može u ovom trenutku da pruži poljoprivredi. Zato sada treba otpočeti pripremu sledećeg budžeta, i razmišljati o jeftinijem dizel gorivu jer se to odražava na cenu proizvodnje – ocenjuje agrarni novinar Čedomir Keco.

Uredbom o podsticajima u poljoprivredi, za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja, predviđeno je 1,3 milijarda dinara (za krave dojilje planirano je 20.000.000 dinara). Novina je što je država za uzgoj teladi za tov izdvojila 604.744.000 dinara. Regres za đubrivo ostaje 2.000 dinara po hektaru, a ukupan iznos namenjen tome je 3.861.128.000 dinara. Regres za troškove skladištenja u javnim skladištima je 453.000 dinara, odnosno 40 odsto troškova skladištenja.

Ugrožena proizvodnja mleka

– Cena mleka je alarmantno niska, toliko niska da se dovodi u pitanje opstanak proizvodnje. Podsetiću da je premija od sedam dinara po litri na snazi već godinama unazad i to je minimalno davanje, koje ulazi u osnovnu cenu proizvodnje. Činjenica je, takođe, da ni prerađivači nisu u poziciji da podignu otkupne cene. Zato smo od Ministarstva poljoprivrede tražili da preuzme model koji se primenjuje u Evropskoj uniji, a podrazumeva direktno davanje farmerima. To bi delimično ublažilo situaciju. Nesporno je da mnogo činilaca utiču na proizvodnju mleka, od otkupne cene, vremenskih prilika, pa do uslova na tržištu, ali je takođe izvesno da podsticaji treba da budu razvojni, a ne socijalna kategorija – kaže Sanja Bugarski, predsednica Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari