Navodnjavanjem prkosili suši

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }Zanimljivo je da znatan broj poljoprivrednika sa područja opština Podgorica i Danilovgrada, gdje su čak 35 dana temperature prelazile 30 stepeni Celzijusa, ne bilježe značajniji pad prinosa. Poljoprivrednici iz ovog dijela Crne Gore podsjećaju da sušna ljeta odavno nijesu retkost i da ih dobrim sistemima za navodnjavanje spremno dočekuju. Srećna okolnost je što problema sa vodom nemaju, jer bunari obezbjeđuju dovoljne količine.

S druge strane, međutim, proizvođači su se suočili sa štetom prilikom transporta i prodaje proizvoda jer je na velikim vrućinama teško bilo sačuvati robu, koja je brzo propadala što je rezultiralo obaranjem cijena nekih poljoprivrdenih proizvoda. Mada je iz istih razloga dolazilo i do skoka cijena pojedinih proizvoda uglavnom, kako tvrde naši sagovornici, onih iz uvoza a ne o domaćoj robi. Nekim zasadima visoke temperature su dobro došle, na primjer grožđu koje je ove godine dobro rodilo i izuzetnog je kvaliteta. Zato većina vinogradara od ovogodišnje berbe očekuju vrhunsko vino i rakiju, ukoliko neke neočekivene vremenske nepogode ne ugroze berbu grožđa koja je u toku. Kao i uzgajivači voća, povrća, bostana i crnogorski vinogradari spremno su dočekali ljeto kada je navodnjavanje u pitanju pa će ova godina za vinogradare biti jedna od blagorodnijih.

Jedan od sagovornika Danasa, poznati poljoprivredni proizvođač Budo Brajović iz sela Jelenak (Opština Danilovgrad) potvrdio nam je da njegove, inače raznovrsne zasade – od povrtarskih kultura, preko žitarica, do vinove loze, suša nije ugrozila jer ih je 24 časa neprekidno navodnjavao.

– Kompletne zasade paprike i paradajza, kao i ostalih kultura koje uzgajam na površini od četiri do pet hektara, redovno sam zalivao jer je vode iz bunara bilo dovoljno tako da se ne mogu požaliti na prinose. I žitarice su dobro podnijele visoke temperature a i vinograd, sa oko 2.000 čokota, odlično se drži, pa očekujem dobru berbu i vrhunsko vino i rakiju – pohvalio nam se Brajović.

I Mladen Aligrudić, poljoprivrdenik iz sela Balabane sa područja Zete, neće imati štete od suše, mada smatra da će generalno poljoprivrdenici sa područja Zetske ravnice i Malesije ostvariti znatno manju zaradu jer je rod brzo sazrijevao, cijene su naglo padale, a onda se na tržištu pojavila uvezena roba, skuplja od robe domaćih proizvođača. Ovaj poljoprivrednik, agronom po struci, koji se poljoprivrednom proizvodnjom bavi 15 godina, uzgaja jagode, paradajz, papriku i vinovu lozu, ali je najviše posvećen proizvodnji rasada, a posjeduje i poljoprivrdenu apoteku.

Ma koliko neočekivano izgledalo i sjever Crne Gore ovog ljeta zadesile su visoke temperature koje će se loše odraziti na prinose nekih poljoprivrdenih kultura. Prema procjeni Avdula Adrovića, direktora poljoprivrdene zadruge Vrbica (Opština Petnjica) koja se bavi proizvodnjom organske hrane, ovogodišnji prinosi biće znatno niži od očekivanih. „Iako smo planinsko područje i kod nas, na nadmorskoj visini od 850 do 1.600 metara na kojoj uzgajamo poljoprivredne kulture, zabilježene su visoke temperature a nije bilo ni dovoljno padavina tako da će prinos pšenice, heljde, raži a pogotovo krompira, sigurno biti manji za 30 do 40 odsto“, kaže za Danas Adrović.

Uprkos tome, opštinskim službama Podgorice i Danilovgrada nadležnim za nadoknadu štete nastale od vremenskih nepogoda, kao ni resornom ministarstvu, do sada nije stigao ni jedan zahtjev poljoprivrdenih proizvođača za pomoć zbog umanjenih prihoda nastalih zbog visokih temperatura koji obilježavaju ovogodišnju poljoprivrednu sezonu.

                                Podbacio samo divlji nar

– Jedino će rod divljeg nara, ili šipka kako ga nazivaju u Crnoj Gori, podbaciti jer dio plantaža pod ovom voćkom nisam mogao da navodnjavam. Riječ je o parcelama koje se nalaze u brdima i do kojih sistem navodnjavanja ne dopire. To znači da ću ove godine proizvesti manje soka od divljeg nara koji je veoma tražen na tržištu – kaže za Danas Budo Brajović iz sela Jelenak, koji inače nema problema sa plasmanom svojih proizvoda jer sve proda na kućnom pragu.

Prelazak na ranu proizvodnju

– Klimatske promjene, zbog kojih ljetnje temperature na području opština Podgorica i Danilovgrada često dostižu 40 stepeni, nateraće poljoprivrednike da prilagođavaju svoju proizvodnju novonastaloj situaciji. Mislim da je jedina šansa da se mi poljoprivrdenici sa područja Zete, Malesije kao i Bjelopavlića usredsredimo na ranu proizvodnju koja se završava do početka jula, a da jul i avgust „prepustimo“ sjeveru Crne Gore gdje uspijeva veoma kvalitteno povrće. Jer iako imamo dovoljno vode iskustvo nas uči da je teško baviti se povrtarskom proizvodnjom u julu i avgustu, kada su temperature ekstremno visoke – upozorava Mladen Aligrudić, poljoprivrdenik iz sela Balabane na području Zete.