Radnici u Srbiji sada očekuju platu od 1.000 evra: Šta je razlog tome i da li je to previše za srpsku privredu ili ne? 1Foto: Shutterstock / Jamses

Građani Srbije očekuju platu od 1.000 evra. Ovo pokazuje istraživanje Infostuda o stanju na našem, ali i regionalnom tržištu rada.

Ili su građani poverovali i usvojili obećanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će prosečna plata biti 1.000 evra 2025. godine, pa su odlučili da im baš ta plata sleduje ili je inflacija ozbiljno erodirala kupovnu moć i budući i sadašnji zaposleni prosto žele da održe standard.

U istraživanju se navodi da su očekivanja u vezi sa platom povećana u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, kada je očekivana plata u Srbiji iznosila 860 evra.

To je povećanje u očekivanoj plati od oko 16 odsto i tek je malo iznad prosečne inflacije koja će u ovoj godini iznositi oko 12 odsto. Recimo prosečna inflacija od januara do septembra iznosila je 14 odsto.

Zanimljivo je i da građani intuitivno usklađuju svoja očekivanja sa statističkim kretanjima. Na primer, nominalni rast prosečne plate u Srbiji za prvih osam meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15,2 odsto, a u privatnom sektoru 16,6 odsto.

Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije i sam privrednik, ističe da radnici žele da njihove plate porastu realno, odnosno za iznos inflacije i još malo preko toga.

„Ljudi očekuju da za svoju platu kupe isto kao prethodne godine i još nešto više. Prosto žele da im standard raste. Ako im plate rastu manje od inflacije oni faktički gube. S druge strane, možda pojedinci to ne vide, ali statistički, ako BDP zemlje raste na primer 2,5 odsto, ako profiti kompanija rastu, onda i zaposleni žele rast standarda“, objašnjava Atanacković.

Radnici u Srbiji sada očekuju platu od 1.000 evra: Šta je razlog tome i da li je to previše za srpsku privredu ili ne? 2
Ilustracija Foto FoNet/Miki Jevtović

1.000 evra, želja ili stvarnost

Želje radnika su jedno, ali pitanje je da li privreda može da ispuni ta očekivanja. Atanacković smatra da to zavisi o firme, od grane u kojoj posluje, od raznih faktora.

„Imali smo anketu u Uniji poslodavaca povodom povećanja minimalne zarade i većina je bila za povećanje. Samo, što su to bile firme koje skoro uopšte ne isplaćuju minimalce i povećanje ih ne bi pogodilo. S druge strane imate kompanije u kojima je veliki broj plata minimalac i njih bi to pogodilo“, daje primer Atanacković.

Takođe na to da li neka firma može da podigne platu zaposlenom utiče i koliko ona može da podigne cene svojih proizvoda.

„Imamo firme koje rade u granama koje im omogućavaju da povećaju svoje cene. Čak u ovom haosu sa inflacijom one povećaju cene i više od inflacije, pa još i dobro prođu. A opet, s druge strane imate firme koje ne mogu da prevale rast troškova na kupce. Onda one odlaze u stečaj, zatvaraju se ili otpuštaju ljude. U takvom preduzeću zaposleni ne mogu da očekuju povećanje plata“, napominje on.

Poslednjih godina privrednici se nalaze pod velikim pritiskom povećanja plata, posebno kvalifikovanim radnicima, zbog velike ekonomske emigracije.

„Zaposleni želi povećanje plate i ako vi ne možete da mu date tih 1.000 evra, on odlazi u Austriju, Nemačku… Tamo je .sve na višem nivou. Plaća skuplje stanovanje, skuplji je život, ali dobije recimo 2.000 evra. Naš privrednik koji nije mogao da ga plati – gubi. Čak i ako ga plati koliko traži, a to ne može da nadoknadi povećanjem cena, ne može da investira, da kupi novu mašinu, proširi proizvodnju“, objašnjava naš sagovornik dodajući da svako voli da može dobro da plati radnika, da on bude zadovoljan, pa može i više da traži od njega.

Od 2018. godine pritisak koji izaziva nedostatak radne snage doveo je do toga da realne zarade rastu brže od produktivnosti privrede. Zbog toga su, prema podacima iz Kvartalnog monitora, jedinični toškovi rada veći za preko 20 odsto. Ovo je trend koji je u Centralnoj i Istočnoj Evropi počeo još koju godinu ranije, a posledica ovakvih kretanja je smanjenje konkurentnosti ovih ekonomija.

Savić: Plata od 1.000 evra nerealna za većinu građana

I sindikalci isto smatraju da su očekivanja o većoj plati posledica inflacije poslednjih godina.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, smatra da očekivanja radnika u regionu da im se plate povećaju nisu nerealna, pošto su prošlogodišnje plate devalvirane.

„Ima uticaja i ovo što priča predsednik Srbije. Kada kaže da će plata biti 1.000 evra 2025. ili da će biti 1.400 evra 2027. godine. Kada tako govori o povećanju plata, ljudi to i očekuju. Ipak, bojim se da taj nivo zarada za nas nije realan“, napominje ona.

Sada je prosečna plata oko 730 evra, a najveći deo zaposlenih prima manje od toga.

„Zamislite da oni koji primaju minimalac, četrdesetak hiljada ili oni koji primaju medijalnu zaradu – oko 66.000 dinara, dobiju 1.000 evra. Nije to realno“, ocenjuje Savić dodajući da to ne smeta političarima da obećavaju, posebno u predizbornim kampanjama.

Iako zaposleni očekuju platu veću nego što su očekivali prošle godine, istraživanje Infostuda pokazuje da čak polovina ispitanih ove godine nije dobila povišicu niti je očekuje.

Blizu četvrtine (23 odsto) ispitanih je dobilo povišicu ove godine, 11 odsto njih je dobilo korekciju plate za nivo inflacije. Oko 16 odsto njih nije dobilo povišicu, ali je očekuje do kraja godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari