Poredili smo budžete za 2023: Koliko Srbija, Hrvatska, BiH i CG ulažu u velike i infrastrukturne projekte? 1Foto: Koridori Srbije

Hrvatska: Najviše para iz EU fondova

Poredili smo budžete za 2023: Koliko Srbija, Hrvatska, BiH i CG ulažu u velike i infrastrukturne projekte? 2
vecernji list logo

Unatoč negativnim trendovima na globalnoj razini, hrvatska je vlada proračun za ovu godinu temeljila na prognozi blagog gospodarskog rasta od 0,7 posto, u najvećoj mjeri upravo na velikim infrastrukturnim investicijama koje bi se trebale financirati iz fondova i mehanizama EU.

Plan je ove godine iskoristiti gotovo za trećinu više novca iz tih izvora nego lani. Ulaganja u kapitalne projekte u novom su proračunu veća za gotovo 1,2 milijarde eura i trebala bi dosegnuti čak 5,5 milijardi eura.

Dozu opreza kad je riječ o ovim planovima pobuđuje, međutim, činjenica da je država lani prilično podbacila u trošenju europskog novca pa je rebalansom proračuna u ovu godinu prebačeno više od 700 milijuna eura kapitalnih izdataka.

Mahom je pritom riječ o projektima koje je trebalo financirati iz prošle financijske perspektive, odnosno europskog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Taj je novac moguće povući najkasnije do kraja ove godine, zbog čega je kroz 2023. i planirano ambicioznije trošenje EU novca, da bi se tempo ponovo smanjivao kroz projekcije za naredne dvije godine.

Dobar dio uzroka kašnjenja u povlačenju novca iz prošlog sedmogodišnjeg proračuna EU krije se u manjku stručnog kadra i nesnalaženju javne uprave, koja u dobroj mjeri još uvijek počiva na starim, socijalističkim postavkama, bez previše ambicije i kreativnosti.

Zbog toga su donekle i razumljivi planovi za 2024. i 2025. godinu koji predviđaju sporiji tempo trošenja ovog novca.

No, državu bi to na kraju ponovo moglo odvesti u vremenski škripac, s obzirom da već treba prionuti trošenju novca iz novog sedmogodišnjeg EU proračuna, ali i onoga iz europskog Mehanizma oporavka i otpornosti.

Iz tih izvora Hrvatskoj je u narednim godinama na raspolaganju ukupno čak 25 milijardi eura, što je velik izazov za državnu administraciju.

Mehanizam oporavka pritom je najvećim dijelom usmjeren na projekte održivog razvoja, prije svega u zaštiti okoliša i vodoprivredi, gdje se očekuju značajna ulaganja u vodoopskrbne mreže, budući da se na vodovodima u Hrvatskoj do potrošača izgubi čak do polovine količine vode zahvaćene na crpilištima.

Velika ulaganja očekuju se i kad je riječ o projektima u resoru mora, prometa i infrastrukture, u koji bi se kroz naredne tri godine trebalo investirati oko 1,26 milijardi eura.

U prošloj godini Hrvatska je tu zabilježila dovršetak Pelješkog mosta, projekta vrijednog gotovo 530 milijuna eura, a u idućem razdoblju veliki su planovi vezani uz modernizaciju luka i željeznice, u kojoj se u ovom desetljeću očekuju ulaganja od čak 3,5 milijardi eura.

Uz nizinsku prugu Botovo – Zagreb – Rijeka, prioriteti su koridor prema istoku zemlje, te izgradnja infrastrukture na dva koridora koji su dio Transeuropske prometne mreže.

Pod istim ministarstvom je i telekomunikacijska infrastruktura, gdje su planovi također veliki, ali kaska se s realizacijom.

Za projekt izgradnje nacionalne telekomunikacijske infrastrukture, agregacijske mreže koja bi trebala omogućiti superbrzi internet i u krajevima u kojima za to nema komercijalnog interesa, europski je novac odobren još 2017. godine, istodobno s novcem za Pelješki most, no projekt je još uvijek u povoju, a kako je rok za trošenje tog novca pri kraju, plan je da se financira fazno, novcem iz nove financijske perspektive do 2027. godine.

Uz ovaj, fazirat će se i veliki projekti vezani uz podizanje otpornosti na katastrofe, poput nasipa u Kupu, koji je također godinama u realizaciji, ali velikog pomaka nema, jer ga koče birokratske zavrzlame i mlak pristup države prema vlasnicima parcela uz Kupu koji se žale jer će im nasip zakloniti pogled na rijeku.

Na ogromna neplanirana ulaganja Hrvatsku su kroz protekle dvije godine prisilila i dva razorna potresa koja su u ožujku i prosincu 2020. godine pogodila Zagreb i Petrinju, ostavljajući za sobom devetero mrtvih i desetine tisuća načetih ili potpuno porušenih kuća i gospodarskih objekata, oštećene ceste, vodovode, kanalizaciju…

Privatne kuće svojim novcem, uz mnogo problema i kašnjenja, obnavlja država, a za infrastrukturu i zgrade javne namjene iz Europskog fonda solidarnosti odobreno nam je ukupno više od milijardu eura.

Ni korištenje ovog novca nije išlo po planu pa je rok za sanaciju štete od zagrebačkog potresa produljen za godinu dana, do lipnja ove godine, no neslužbeni izvori govore kako bi od ukupno 683 milijuna eura namijenjenih za pomoć Zagrebu, u europsku blagajnu na kraju moglo biti vraćeno oko 200 milijuna.

Među kapitalnim investicijama koje bi trebale usljediti kroz naredne godine posljednjih se mjeseci spominju i ulaganja u sportske objekte, a nakon još jedne medalje hrvatske nogometne reprezentacije fokus je na izgradnji nogometnih stadiona.

U proračunu za ovu godinu novac za tu namjenu nije osiguran, no u projekcijama za 2024. i 2025. godinu moće se pročitati kako Vlada sportske objekte od nacionalnog interesa namjerava sufinancirati s više od 13 milijuna eura, a kroz ovu godinu očekuju se prvi koraci u tom smjeru Hrvatskog nogometnog saveza, zainteresiranih gradova i privatnih investitora.

BiH: Uz puteve i gasifikacija

oslobodjenje logo

Izgradnja autoceste na trasi koridora 5C u vrhu je prioriteta Bosne i Hercegovine, čijom izgradnjom se omogućava bolje povezivanje naše zemlje sa zemljama Zapadnog Balkana, ali i sa EU.

Iako su inflacija i poskupljenja uzrokovala razne probleme, iz preduzeća Autoceste FBiH stižu ohrabrujuće vijesti – 2023. godina mogla bi biti ključna za završetak kompletnog projekta koridora 5C.

U ovoj godini planiran je početak radova na dva veoma važna objekta, tunelu Prenj i mostarskoj obilaznici. Do sada je izgrađeno 126 kilometara autoceste u vrijednosti 2,32 milijarde KM i za očekivati je da do 2028. bude završeno svih 335 kilometara koridora 5C.

– Trenutno je na koridoru 5C sedam aktivnih gradilišta. Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku iznosi 1,3 milijarde KM. Najveći obim posla, kad je u pitanju izgradnja autoceste, izvodi se u ZDK, rekao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Važno je spomenuti da je prije tri mjeseca usaglašena trasa auto-puta kroz Brčko koja će biti sastavni dio budućeg auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd i Beograd-Banjaluka. Sada već bivši ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović rekao je da će auto-put koji prolazi kroz Brčko donijeti novu dimenziju i mogućnost da Distrikt ima još bolju poziciju za domaća i strana ulaganja.

Jednako važan za našu zemlju je i projekat gasifikacije, ali se na tom planu i nije mnogo odmaklo jer, kao i obično, politika ima zadnju riječ. Još prije šest godina gasovod Južna interkonekcija BiH – Hrvatska proglašen je projektom od strateškog značaja.

Ovim projektom bi se trebala povećati sigurnost snabdijevanja potrošača, ali i omogućiti gasifikacija južnog dijela BiH odnosno lokalnih zajednica u kojima ovaj energent do sada nije bio dostupan. Partner sa hrvatske strane je preduzeće Plinacro.

U Programu javnih investicija FBiH za period 2022-2024. je među 132 projekta vrijednosti 16,7 milijardi KM (8,6 milijardi eura) uvršten projekat regionalnog plinovoda.

Partner sa hrvatske strane odradio je veliki dio posla i čeka se razrješenje situacije s druge strane granice. Pravac Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik, s odvojkom za Mostar je u visokoj fazi pripreme. Za dionicu Dugopolje – Zagvozd u dužini od 52 kilometra Plinacro je ishodio studije, rješenja i dozvole.

Zvaničnici iz Republike Srpske, posebno su zainteresovani za realizaciju infrastrukturnih projekta, hidroelektrane Buk Bijela, aerodrom Trebinje, ali i izgradnju gasovoda iz Srbije prema Banjaluci, u čemu imaju podršku srbijanskih vlasti. Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, tokom razgovora o formiranju vlasti sa koalicionim partnerima u prvi plan je upravo isticao ove projekte kao uslov za dogovor.

– Ono što je nama ključno jeste da dobijemo garancije da će biti odblokirani procesi iz RS-a koji su nama bitni. Od tih garancija koje ćemo dobiti, zavisi i naše krajnje opredjeljenje, poručio je Dodik.

Podsjetimo, u maju 2021. položen je kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini, koju će, kako je tada rečeno, finansirati sa 220 miliona eura elektroprivrede Srbije i RS-a. Spomenuti projekti, međutim, nemaju zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

Srbija: Za puteve i železnicu oko dve milijarde evra

Poredili smo budžete za 2023: Koliko Srbija, Hrvatska, BiH i CG ulažu u velike i infrastrukturne projekte? 3

Ukupne javne investicije u 2023. godini planirane su budžetom na 4,8 milijardi evra ili sedam odsto BDP-a.

S jedne strane smanjuju se investicije u zdravstvo koje su naglo povećane tokom pandemije korone, s druge se ove godine završavaju neki veliki projekti kao što je obilaznica oko Beograda do Bubanj potoka, ali se uvode i neki novi projekti kao što je izgradnja beogradskog metroa ili novog mosta preko Save u Beogradu.

Najveći deo investicija biće realizovan u putnoj i železničkoj infrastrukturi i ukupna vrednost infrastrukturnih projekata od značaja za Srbiju iznosiće u ovoj godini oko 2,2 milijarde evra (260 milijardi dinara).

Ubedljivo najveća pojedinačna državna kapitalna investicija u ovoj godini biće izgradnja Moravskog koridora, odnosno auto-puta od Pojata do Preljine, čime će se spojiti Koridor 10 i Koridor 11.

Za izgradnju ovog auto-puta čiji je rok za završetak radova 2025. godina planirano je 50,6 milijardi dinara ili 430,6 miliona evra.

Drugi megaprojekat koji će biti finansiran iz budžeta ove godine je početak izgradnje beogradskog metroa. Za metro je planirano da se ove godine izdvoji 30 milijardi dinara ili 255 miliona evra.

Ove godine trebalo bi da bude završena brza saobraćajnica Ruma-Šabac, a sledeće godine nastavak od Šapca do Loznice. Za ovaj projekat u 2023. godini planirano je 13,3 milijarde dinara ili oko 113 miliona evra.

Takođe bi trebalo da se privede kraju i obilaznica oko Beograda i njeno priključenje na auto-put kod Bubanj potoka i za taj projekat je planirano 95,3 miliona evra (11,2 milijarde dinara) u ovoj godini.

Za deo auto-puta Koridora 11 od Preljine do Požege izdvojeno je iz budžeta za 2023. 19,4 milijarde ili 165 miliona evra.
Među velikim infrastrukturnim projektima ove godine je i 10,6 milijardi ili 90 miliona evra za put Novi Sad-Ruma.

Takođe će se graditi i putevi Požarevac-Golubac (80 mil. evra), Niš-Merdare (30 mil. evra), auto-put Beograd-Sarajevo (76,6 mil. evra) i Valjevo-Lajkovac (46 mil. evra). Po prvi put u budžetu se pojavljuju sredstva za izgradnju novog mosta preko Save u Beogradu od 4,47 milijardi dinara ili 38 miliona evra.

Jedna od najvećih investicija i ove godine biće nastavak izgradnje brze pruge od Beograda do mađarske granice. Za ovaj projekat je u budžetu 2023. izdvojeno 25 milijardi dinara ili 212,7 miliona evra.

Među velikim projektima ove godine je i izgradnja komunalne infrastrukture, za šta je planirano 13,3 milijarde dinara (113 miliona evra), gasni interkonektor sa Bugarskom za 7,26 milijardi dinara (62 miliona evra) i naravno nacionalni stadion za koji je ove godine izdvojeno 7,7 milijardi dinara (65,5 miliona evra).

Crna Gora: Žičara najveća investicija

Poredili smo budžete za 2023: Koliko Srbija, Hrvatska, BiH i CG ulažu u velike i infrastrukturne projekte? 4
Foto: Logo

Najveća kapitalna investicija koja će biti završena u 2023. godini u Crnoj Gori je žičara Kotor – Lovćen, koja bi trebala već u junu da prevozi prve putnike sa obale u Kotoru do Lovćena pružajući im veličanstven pogled na cijeli bokokotorski zaliv.

Putnici će se za 12 minuta vožnje popeti na 1.350 metara nadmorske visine.

Projekat se realizuje u sklopu privatno-javnog partnerstva između Vlade i konzorcijuma kojeg čine podgorička firma „Novi Volvoks“ i italijanskog „Leitnera“. Konzorcijum će kao koncesionar izgraditi i koristiti žičaru i propratne sadržaje 30 godina nakon čega će pripasti državi. Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude, a prema ugovoru radiće najmanje sedam mjeseci godišnje.

Izgradnja ove žičare najavljuje se skoro 20 godina. Prvu žičaru Kotor – Lovćen izgradila je 1916. godine austrougarska okupaciona vlast.

Nakon rata većina opreme je pokradena ili uništena i žičara nikada više nije u funkcija iako je bilo više pokušaja njene izgradnje u turističke svrhe.

Najvrijednije kapitalne investicije koje će početi u ovoj godini su izgradnje vjetroparka Gvozd koji je procjenjen na 82 milion eura, kao i nastavak projekta Solari 5000+ koji predviđa postavljanje novih pet hiljada mini solarnih elektrana na krovovima kuća i privrednih i poslovnih objekata. Do aprila bi trebalo da bude završen projekat Solari 3000+ i 500+, koji su započeti u junu prošle godine.

Oba ova projekta sprovodi državna Elektroprivreda, a „Gvozd“ će biti prvi državni energetski projekat nakon 40 godina.

Ovaj vjetropark bi trebalo da bude izgrađen i u funkciji do kraja 2024. godine. Jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata koji treba da počne u ovoj godini, ne po visini investicije već po ekološkom uticaju je toplifikacija Pljevalja, na koju se čaka 40 godina od kada je počela sa radom termoelektrana u ovom gradu.

Zbog rada termoelektrane ali i velikog broja kotlarnica i domova koje koriste ugalj, zagađenje vazduha u ovom gradu je i do 12 puta veće od dozvoljenog, a protekle sedmice su oboreni i ti rekordi.

Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore i konzorcijuma koji čine Roto-Term Pljevlja i Synergy Tech DOO Beograd potpisali su u novembru prošle godine ugovor o toplifikaciji Pljevalja, čija je vrijednost 2,5 miliona eura.

Prema ugovoru u ovoj godini treba da bude završena dokumentacija za cijeli projekat i da započne prva faza radova na glavnom toplovodu od termoelektrane. Sama toplifikacija grada bi počela krajem 2024. godine kada se završi ekološka rekonstrukcija termoelektrane.

U toku ove godine treba da bude završen glavni projekat nove dionice crnogorskog auto-puta od Matešava do Andrijevice u dužini od oko 24 kilometra. Završetak tog projekta uz nedavno urađenu studiju ekonomske opravdanosti uslov je da Crna Gora nastavak izgradnje auto-puta može kandidovati za finansiranje kod evropskih investicionih banaka.

Ukoliko bi se ovi preduslovi ispunili, krajem ove godine bi mogao biti raspisan javni poziv na kojem bi se tražio izvođač radova.

Procjenjena vrijednost nove dionice, s obzirom na veliki rast cijena građevinskog materijala protekle godine, sada iznosi oko 370 miliona eura. Njena izgradnja bi trajala oko dvije i po godine.

Sadašnja dionica auto-puta, otvorena u julu nakon tri godine kašnjenja, povezuje glavni grad i selo Mateševo, odakle vodi uski regionalni put do Kolašina i uključenja na magistralni put prema Bijelom Polju i dalje ka Srbiji.

Nova dionica bi auto-put povezala sa magistralnim putem Plav – Andrijevica – Berane – Bijelo Polje, odnosno spojila bi centralni dio Crne Gore sa njenim sjeveroistočnim dijelom i bila bi korak bliže povezivanju sa auto-putem u Srbiji.

Crna Gora bi u julu ove godine mogla da dobije još jednu završenu i dugo čekanu kapitalnu investiciju – regionalni put Kolašin – Lubnice – Berane, ali samo teoretski jer je ovo četvrti rok za završetak tog puta započetog 2018. godine i čija je cijena kroz anekse ugovora porasla sa 34 na 56 miliona eura.

Glavni izvođač radova je sarajevski „Euroasfalt“, a zvanični razlog za ova odlaganja je pronalazak velike količine vode u tunelu ispod Bjelasice.

U ovoj godini bi trebala da bude završena dokumentacija i projekti za gradnju gradskih bolnica u Podgorici, koja bi rasteretira centralni Kliničko-bolnički centar i u Pljevljima, koja bi zamjenila postojeću izgrađenu 1963. godine.

U Crnoj Gori nije izgrađena nijedna nova bolnica u proteklih 40 godina.

Budžetom za narednu godinu sa 24 miliona eura predviđa se gradnja novih žičara i modernizaciju skijališta u Kolašinu, na Hajli, Cmiljači i Žarskom.

Za izgradnju i rekonstrukciju puteva predviđeno je 90 miliona, a najznačajniji novi projekat je prva faza izgradnje bulevara od Budve do Tivta.

Podgoričke Vijesti, sarajevsko Oslobođenje, zagrebački Večernji list Danas objavljivaće u narednom periodu zajedničke tekstove nastale u produkciji ove četiri redakcije. Osnovna ideja je da se čitaocima ponudi kompletna regionalna slika, sa svim sličnostima i razlikama, najvažnijih pitanja koja se prelamaju u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Novinari će obrađivati najaktuelnije teme koje su prisutne u praksi naših država i predstaviti načine pristupa, odnosa i rešavanja konkretnih problema u svakoj sredini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.