
Radnici Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) ovih dana strahuju zbog predaje brojnih linija privatnicima i ukidanja trolejbusa, ali i zbog potencijalnog stavljanja svih radnika javnih komunalnih preduzeća u službu grada Beograda i menjanje pozicija u skladu sa potrebama.
GSP u Beogradu već neko vreme nalazi se u nepovoljnom položaju, a tome je dodatno doprinela i najava ukidanja trolejbuskih linija. Njih bi trebalo da dobije privatni prevoznik Strela, a umesto trolejbusa građane bi vozili električni autobusi.
Ova odluka izazvala je nezadovoljstvo kod dela radnika i sindikata GSP-a, ali i kod građana.
Upravo to je i jedan od razloga protesta koji su za sutra zakazali vozači GSP-a. Protest će početi ispred direkcije ovog preduzeća na Dorćolu, a zatim je plan da u Skupštini grada Beograda predaju svoje zahteve.

Vozači su pozvali i druge radnike iz GSP-a da im se pridruže, jer se ovo, kako su naglasili, tiče svih.
Pored toga, u Fejsbuk grupama radnika ovog preduzeća, pojavila se i informacija da se spremaju aneksi ugovora za radnike i da prelaze svi u vozače grada Beograda.
To bi, kako se tvrdi, značilo da su ovi radnici na raspolaganju novonastalom javno-privatnom partnerstvu, odnosno da će voziti i dalje u gradskom prevozu, ali da je pitanje kod koga i pod kojim uslovima.
Predsednik sindikata „Centar“ GSP-a Ivan Banković za Danas objašnjava da postoji slična ideja, ali da nije baš tako, kao što su pojedini radnici shvatili.
„Dešava se da u nekim javnim komunalim preduzećima u jednom trenutku ima višak radne snage, a u nekom momentu manjak i to nikad nije potaman, posebno od kada je Šapić tu. Zato je postojala namera grada da komunalni radnici, bez obzira da li rade za GSP, Beograd put, Beogradski vodovod i kanalizaciju… bilo koje javno preduzeće, budu svi zaposleni grada Beograda, odnosno radnici komunalnog sistema grada Beograda“, navodi on.
Banković to pojašnjava primerom da ako se danas najave snežne padavine i da će sutra biti 20 centimeratara snega, a 50 vozača nedostaje u hitnoj službi Beograd puta, Grad može preko svojih komunalnih preduzeća da izda ankes ugovora vozaču GSP-a, koji ima odgovarajuću kategoriju, i da on sutra ne vozi autobus, nego ide da vozi kamion zimske službe.
„I to bi bilo do 45 radnih dana u toku godine. Međutim, ta ideja zaista postoji, ali ovo nije prvi put da se pominje, i kada je Dragan Đilas bio gradonačelnik i tada se razmišljalo o tome“, podseća naš sagovornik.
Ipak, on tvrdi da to ne može tek tako da se reši.
„Koja je uopšte svrha postojanja 15 ili 20 javnih komunalnih preduzeća, ako svi mogu da rade sve po potrebi“, pita Banković.
On objašnjava da ta ideja svakako nema veze sa privatnim prevoznicima.
„Tako nešto bi bilo najbrutalnije kršenje zakona. To stvarno nije moguće, da se zaposleni u nekom javnom komunalnom preduzeću upućuje kod privatnog prevoznika i uopšte u privatno preduzeće da radi. To bi moglo da se uradi nekim posebnim kolektivnim ugovorom, ali to je kompleksan posao i tu bismo imali samo pometnju i probleme“, upozorava Banković.
Drugačije bi bilo, kako navodi, da mi imamo sistem kao u Zagrebu.
„Oni imaju jednu holding kompaniju, što znači da su sve komunalne usluge – Zelenilo, Čistoća… tu objedinjene. I tu nema posebnih preduzeća, već jedna firma se bavi svim tim, pa su unutar firme podeljni u sektore. Da mi imamo takvu organizaciju, onda bismo mogli da sprovodimo ovako nešto“, smatra Banković.
On podseća da je to bila gradonačelnikova zamisao, ali da se za sada ta ideja ne pominje previše.
„Poslednji put je sa njegove strane to ‘podgrejano’ pre oko dva meseca“, navodi Banković.
S druge strane, on upozorava da grad hoće otpravnike iz GSP-a da pripoji JKP Naplata prevozne usluge.
„Šapić to hoće da uradi da bi imao pokriće zašto mu to preduzeće još uvek postoji, jer je to sto odsto parazitsko preduzeće. Šapiću je palo napamet da oko 200 otpremnika sa pratećim zaposlenima iz GSP-a prebaci tamo i da može da kaže da oni obavljaju kontrolu javnog prevoza i slično, što je besmisleno, jer onda imamo preklapanje nadležnosti između JKP Naplata prevozne usluge, Sekretarijat za javni prevoz i GSP Beograd, plus privatni prevoznici“, upozorava Banković.
On objašnjava da će nam, kada krene najavljeni dinamički red vožnje u javnom prevozu, tek tada biti potrebni otpremnici.
„Kada se dogodi vandredni događaj, nagomilaju se tri autobusa na jednom mestu, potreban je neko na terminusu ko će reći vozaču ti krećeš odmah, sledećem da kreće za toliko i toliko minuta… Predviđeno je da softveri to preračunavaju, ali ko nama garantuje da će taj softver da bude funkcionalan. A i da bude funkcionalan, šta obavezuje vozača da to ispoštuje“, pita naš sagovornik.
Ako neko nije tu fizički prisutan, kako kaže, takav sistem neće funkcionisati.
„Ne može to iz jednog centra da se kontroliše. Mora da se ima neki autoritet na terminusu, odnosno na okretnici i za to su nam potrebni otpravnici“, naglašava Banković.
Direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović za Danas kaže da u gradskoj upravi ima oko 4.000 zaposlenih i angažovanih.
„Potrebno je na nivou svakog javnog komunalnog preduzeća pojedinačno izvršiti analizu i sprovesti mere“, smatra on.
Jovanović ukazuje da nikako ne treba svima davati isti status i prava.
„Kakve veze imaju Beogradske elektrane sa Parking servisom? Gradskoj upravi i komunalnom sektoru treba više inženjera, revizora, i kvalifikovanih radnika, a sve ljude koji su došli samo sa partijskom knjižicom treba otpustiti“, kaže on.
Jovanović poručuje da se ubudiće za svako radno mesto mora raspisati konkurs i dosledno sprovoditi zabrana postavljana partijskih aktivista na funcionerska mesta.
„Što se tiče JKP Naplata prevozne usluge, njih treba ukinuti, kao i JKP Beogradski park i Putevi Beograda“, zaključuje naš sagovornik.
Mogu li se radnici prebacivati iz jednog preduzeća u drugo?
Predsednik udruženja Centar za dostojanstven rad i naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo Mario Reljanović za Danas kaže da ne vidi kako bi to bilo moguće.
„Grad Beograd je jedinica lokalne samouprave, a navedena preduzeća su javna komunalna preduzeća. Grad jeste njihov osnivač, ali se oni ne nalaze ni u istom režimu radnog odnosa, primenjuju se drugi zakoni na njih kada je reč o radnom odnosu…“, objašnjava on.
Ipak, Reljanović dodaje da je u teoriji moguće da Grad zaposli ova lica.
„A onda da ih upućuje na rad u razna komunalna preduzeća po osnovu nekih ugovora o poslovnoj saradnji koji bi bili zaključeni između Grada i komunalnih preduzeća, ali to je potpuno nefunkcionalno rešenje, a čini mi se da ne bi ni moglo da se primeni imajući u vidu trenutno zakonodavstvo“, ukazuje on.
Reljanović zaključuje da ovo, kao opšta ideja, ne izgleda izvodljivo.
Do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor gradske uprave na pitanje u vezi sa eventualnom reorganizacijom komunalnih preduzeća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.