Kontrola letenja Srbije i Crne Gore, SMATSA, jeste međunarodna kompanija čija je krovna organizacija Jurokontrol sa sedištem u Briselu. Ona posluje po evropskim standardima i vidnim uspehom uspeva da servisira inače sve veći rast vazdušnog saobraćaja kod nas.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Direktor SMATSA Radojica Rovčanin kaže u razgovoru za Danas da je, između ostalog, u ovoj godini sprovedena modernizacija tehničkih uređaja i sistema, kao i da raspolažu stručnim kadrom za kontrolu letenja, školovanje pilota i kontrolora i u oblasti pružanja usluga telekomunikacija, navigacije i nadzora.

* Koliko je veliki rast saobraćaja kod nas?

– Do kraja ove godine očekujem oko 600.000 preleta, što je za oko 55.000 više nego prošle godine. Koliko je gust vazdušni saobraćaj iznad nas, govori podatak da smo šezdesetih godina prošlog veka imali godišnje samo 370 aviona a sada imamo skoro toliko u samo jednom satu. Ilustracije radi, nebom iznad Srbije, Crne Gore i 55 odsto gornjeg vazdušnog prostora BiH, 29. avgusta ove godine preletelo je čak 2.969 aviona, što je istorijski rekord u poslovanju otkad SMATSA postoji. U najopterećenijem satu tog dana imali smo i do 300 putničkih aviona. Svi su bili bezbedni, prošli su naš vazdušni prostor za kratko vreme i najkraćim putem. Inače, u našoj zoni nadležnosti od 155.000 kvadratnih kilometara nema kašnjenja, jer smo stabilan pružalac usluga u oblasti kontrole vazdušnog saobraćaja.

* Da li se rast u vazdušnom saobraćaju održava na finansijske rezultate?

– Naravno, rekord u preletima poklapa se i sa finansijskim uspehom u ovoj godini, jer smo jedina vazduhoplovna institucija među prvih 15 kompanija po neto dobiti u ovoj godini.

* Kako se raspodeljuje profit koji ostvarujete?

– Po osnivačkim aktima, SMATSA ne sme da uplaćuje novac direktno u budžet, već zaradu mora da ulaže u projekte za razvoj razvoj vazduhoplovstva i jednim delom u razvoj zajednice. To je postulat koji su odredile države osnivači. Mi smo tako počeli obnovu Kontrolnog tornja u Tivtu i taj posao je vredan oko četiri miliona evra. Biće završen u roku i nadam se svečanom otvaranju pred početak nove turističke sezone. Takođe, na uglu ispred oblasne kontrole letenja u Beogradu, na našoj parceli, sagradićemo novi kontrolni toranj, još jedan simbol Beograda. Biće to velelepno zdanje, arhitektonsko remek-delo, u kojem će se naći najsavremenija oprema. Plan je da posao bude završen za godinu dana. Toranj će biti visine do 80 metara, koliko tačno, pokazaće idejni projekat, koji bi trebalo da bude završen do kraja godine. Vrednost posla je 15 miliona evra.

* U floti imate 21 avion. Za koje namene se koriste te letelice?

– Za obuku pilota na našem fakultetu u Vršcu koristimo 20 aviona, ali su svi oni bili na raspolaganju Vladi tokom borbe sa poplavama koje su pogodile Srbiju. Tada smo uplatili 22 miliona dinara za nastradale u poplavama, a obezbeđena je i dopremljena velika pomoć u robi. Posebno sam ponosan na naše pilote, koji su specijalnim avionom prevozili bolesnu decu u inostranstvo na lečenje po zahtevu RFZO i Ministarstva zdravlja. Opremili smo i Dečiju kardiološku kliniku na Zvezdari, bolnicu u Valjevu i Dečiju kliniku u Tiršovoj. Pored bezbednosti u vazduhu, donacije i humanitarni rad naš su najveći uspeh i zadovoljstvo.

* Vi ste jedini donator u nabavci gama noža, koji je prošlog meseca počeo da leči prve pacijente u KBC Srbije. Otkuda inicijativa?

– To je deo izgrađene korporativne odgovornosti. Smatramo da svaka kompanija koja koristi resurse društva, kao što su putevi, tehnički sistemi, a u našem slučaju vazduh, mora da se revanšira zajednici za korišćenje dobara ulaganjem novca u razvoj. A najbolje ulaganje je u zdravlje. Veoma sam zadovoljan što je Ministarstvo zdravlja prihvatilo našu inicijativu i novac, što je kupljen najsavremeniji gama nož koji će omogućiti da pacijenti više ne idu na lečenje najtežih bolesti u Tursku, već se na kvalitetan način o njihovom zdravlju brine u Srbiji. To će uštedeti i značajna sredstva u budžetu. Sredstva za kupovinu ovog aparata obezbedili smo naplatom dugovanja od avio-kompanija iz celog sveta. Veoma smo srećni što je za samo mesec dana uspešno obavljeno već 36 intervencija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari