Ko su prozjumeri u Srbiji: Predstavljamo vam trojicu - evo kakva su njihova iskustva 1Foto: Nenad Maričić/privatna arhiva

Sve je više ljudi koji se u Srbiji odlučuju da budu prozjumeri, odnosno kupci-proizvođači električne energije. Izgradnja solarnih panela i proizvodnja struje za sopstvene potrebe, kako kažu njih trojica za Danas, ostvarila im je uštede u kućnom budžetu, a sa druge strane pokušali su time bar u svom okruženju da smanje zagađenje vazduha.

„Svi smo se učili, i država i EPS i mi prozjumeri“

Miloš Lončar iz Zemuna zvanično je prvi u Srbiji koji je stekao status prozjumera. U Registru prozjumera je od aprila prošle godine, a danas kaže da je zadovoljan. U razgovoru za Danas otkriva zašto se odlučio za solarnu elektranu.

– Hteo sam da budem i nezavistan i energetski efikasan, što je samim tim vezano i delom za životnu sredinu, a dodatno da uz neku investiciju smanjim troškove i svoje račune – kaže naš sagovornik kome je oduvek želja bila da ima solar.

Kada je gradio novu porodičnu kuću projektovao je zajedno sa solarom, a kada je država krenula sa inicijativom prozjumera onda se samo preorijentisao i dizajnirao sistem u skladu sa tim.

– Put prozjumera je bio malo naporniji i što ja volim da kažem „svi smo se učili, i država i EPS i mi“. Sada je super – kaže Miloš Lončar.

Prema njegovom iskustvu, u to vreme nije bilo teško naći opremu za proizvodnju solarne energije, više je bilo izazovnije naći kvalifikovano stručno lice koje se time bavi. Danas, kako kaže, u Srbiji ima dosta izvođača, od kojih nažalost i mnogi odlaze.

Ko su prozjumeri u Srbiji: Predstavljamo vam trojicu - evo kakva su njihova iskustva 2
Foto: Privatna arhiva

Iako se odlučio za skuplju varijantu postavljanja ovog sistema kako bi sve kućne potrošače prebacio preko solara, smatra da u današnje vreme za start normalnog sistema treba izdvojiti 1.200 do 1.300 evra po kilovatu.

– Sistem je tako napravljen da sva struja koja se proizvede prvo zadovoljava moje potrebe, u slučaju da postoji višak električne energije ja predajem to Elektrodistribuciji u smislu kilovata, ne u smislu valute. Imam dvosmerno brojilo koje beleži koliko ja struje predajem Elekstrodistribuciji i onda ta struja ostaje kao „kredit“ kad meni bude bilo potrebno, obično zimi. Mislim da mi je najveći račun za električnu energiju zimi bio do 6.000 dinara, a sve mi je u kući na struju. To su ogromne uštede, jer da nemam solar račun bi mi bio 16.000 do 17.000 dinara. Leti plaćam do 2.000, čak ne bi bilo ni toliko da nema neusklađenosti propisa – navodi Miloš Lončar.

Naglašava da i preko zime može da se proizvodi struja, bez obzira na to što mnogi misle da nema dovoljno sunca. Ovog meseca je, kaže, proizveo oko 300 kilovata struje koji će mu uz “kredit” koji je sakupio tokom letnjih meseci zadovoljiti potrebe.

– Može da se desi da januar, recimo, ne bude oblačan, da bude hladno, sunčano pa da se, sa mojim petokilovatnim sistemom, mesečno proizvede i do 450 do 500 kilovata električne energije. Sve zavisi od vremenskih prilika – objašnjava ovaj srpski prozjumer.

Kako kaže, negova investicija će se trenutno isplatiti za 16 godina, ali kako država bude povećavala cenu struje i prozjumerima će se period otplate još više smanjivati.

Poteškoća kao prozjumer sada nema, jer “sve radi automatski – uključite sistem i zaboravite da postoji”. Poteškoće mogu eventualno da budu oko priključenja, jer ne rade sve elektrodistribucije istom brzinom.

U Zemunu ima dosta prozjumera koji su krenuli njegovim stopama, a neretko mu i komšije dolaze po savet i da se raspitaju za iskustvo.

 

„Ceo sistem me je koštao oko 1.000 evra po kw instalisane snage“

I porodica Miloša Đukanovića takođe iz Zemuna 2022. godine odlučila se da modernizuje svoju kuću od 250 kvadrata i poboljša njenu energetsku efikasnost. Za grejanje su ranije koristili drva i pelet, ali su prešli na inovativne zelene tegnologije. Uložili su u toplotnu pumpu, fotonaponski sistem, energetski efikasne prozore i podno grejanje.

U razgovoru za Danas Đukanović ocenjuje da je u poslednjih godinu dana dosta toga promenjeno na bolje, ali da i dalje ima prostora kako bi se potrošači odlučili da postanu prozjumeri.

– Još uvek ima „dečijih bolesti“ na kojima se radi da ih država u što kraćem roku otkloni – navodi on i dodaje da već dugi niz godina prati šta se dešava u svetu po pitanju obnovljivih izvora energije.

– Smatram da svako od nas treba da učini male korake kako bi ostavili lepši svet budućim generacijama i eto, ovo je moj mali doprinos. Čim sam saznao da je to postalo zakonski omogućeno, dobio sam preporuku za jednu firmu koja se time bavi, kontaktirao ih i mogu reći da su opravdali preporuku u potpunosti. Ceo sistem me je koštao oko 1.000 evra po kw instalisane snage – naglašava Miloš Đukanović.

Ko su prozjumeri u Srbiji: Predstavljamo vam trojicu - evo kakva su njihova iskustva 3
Foto: Privatna arhiva

Za godinu dana proizveo je oko 14.500 kWh i ceo taj iznos će, kaže Đukanović, potrošiti pošto će od ove zime i grejanje prabaciti na struju sa toplotnom pumpom.

– Ako na kraju obračunskog perioda od 12 meseci (31. mart) ostane neki višak, on će biti trajno „izgubljen/poklonjen“ te stoga treba voditi računa o dimenzionisanju elektrane prilikom izgradnje – naglašava naš sagovornik.

Ko su prozjumeri u Srbiji: Predstavljamo vam trojicu - evo kakva su njihova iskustva 4
Foto: Privatna arhiva

Đukanović potvrđuje da se definitivno isplati proizvoditi električnu energiju za sopstvene potrebe ako potrošač izlazi iz zelene zone i ako se vodi računa o dimenzionisanju elektrane.

– Povoljnosti prozjumera su mogućnost iskorišćenja letnjih viškova tokom zime tj. efekat virtuelne baterije, činjenica da se presek radi po okončanju zime a nepovoljnosti su da (gledano u dinarima tj. trošku struje), jedan kWh predat u mrežu nije jedan kWh kada se povuče nazad kao sto većina ljudi očekuje. Tu bi država mogla da učini neke promene u načinu obračuna kako bi dodatno motivisala buduće prozjumere. Preporuka je da se dobro raspitaju i/ili urade simulaciju isplativosti koju mogu naći na www.prozjumer.rs – navodi Miloš Đukanović.

 

„Poenta prozjumerstva je da se koristi električna energija za sopstvene potrebe pa ako ima viška da se predaje u mrežu“

I Nenad Maričić, član energetske zadruge „Elektropionir“ iz Rume, koji je prozjumer od 5. marta prošle godine slaže se da je u početku bilo prepreka koje nisu išle na ruku prozjumerima, ali da su se u međuvremenu stvari popravile. Ni njegova odluka o solarnoj elektrani nije došla preko noći, već pre desetak godina kada je prvi put video panele i zamišljao ih na svojoj kući.

Međutim, u Srbiji tada to još nije bilo moguće. Tek kada se pojavila Uredba 2021. on je instalirao panele, ali mu je trebalo, kako kaže, oko šest meseci da privede priču kraju, odnosno da bude priključen na mrežu. Sarađivao je sa NALED-om, pratio prezentacije, informisao se o prozjumerstvu…

Zagađenje vazduha je, kaže Nenad, bilo jedan od glavnih razloga zašto se odlučio za proizvodnju struje.

– Vazduh je mnogo zagađen, pogotovu u zimskom periodu kad svi krenu da lože drva ili ugalj. I mi smo koristili čvrsto gorivo, ali smo želeli da doprinesemo zaštiti životne sredine na lokalu i samim tim izbacimo grejanje na drva ili ugalj. Počeli smo da se grejemo većinski na gas, a da se dogrevamo na struju, tako da smo skroz prešli na čistije energente – priča Nenad Maričić za Danas.

Ko su prozjumeri u Srbiji: Predstavljamo vam trojicu - evo kakva su njihova iskustva 5
Foto: Privatna arhiva

Ističe da se paneli postavljaju ne na osnovu kvadrature kuće ili stana, kao što mnogi misle već u odnosu na godišnju potrošnju struje.

– Dobro treba isplanirati potrošnju svojih električnih uređaja, odnosno u kom trenutku ćete ih paliti i gasiti – dodaje Maričić.

Svoju elektranu je dimenzionisao tako da njome zadovolji svoju potrošnju u višoj tarifi za godinu dana, a to je oko 9.000 kilovata.

– Sistem i treba da dimenzionišete tako da u periodu od godinu dana, a računa se od 1. aprila do 31. marta naredne godine, sve viškove koje ste predali u mrežu uspete da povučete, jer se posle vaš račun anulira. Poenta prozjumerstva jeste da se koristi električna energija za sopstvene potrebe pa ako ima viška da se predaje u mrežu. Potrebno je preraspodeliti vaše potrošače tako što ćete paliti mašine, bojler i raditi nešto sa strujom onda kada imate energije kako bi je što više iskoristili. U suprotnom, plaćate određene takse na vraćenu energiju i mreže, ali to je ipak daleko manje nego što biste platili samo električnu energiju da nemate elektranu – objašnjava ovaj prozjumer i dodaje da se svi ti viškovi energije koji se predaju elektrodistribuciji iskoriste od oktobra do marta.

Sa ovakvim sistemom poskupljenja struje više i ne osetimo, tvrdi Nenad i dodaje da se isplati biti prozjumer, jer je cena njihovih povučenih viškova iz mreže uvek ista.

– Kao što sam napomenuo, država je u poslednje vreme promenila set zakona koje su naš račun i obračun dovele u povoljniju situaciju. Izmenjeni su Zakon o akcizama, Zakon o PDV, Zakon o javnim dobarima čime je regulisana naknada za unapređenje energetske efikasnosti i ta tri zakona su ustvari i dovela do toga da prozjumeri ne plaćaju neto cenu električne energije, ne plaćaju na viškove PDV i ne plaćaju na viškove akcizu kao i naknadu koja se neće plaćati od 1. januara. Ono što je ostalo da se reši jeste deo oko naknade za povlašćene proizvođače električne energije i da se reši deo oko mrežerine – navodi on i dodaje da će se prema postojećim zakonskim regulativama i najavljenom poskupljenju struje njegova investicija isplatiti za osam godina.

Nekoliko saveta za buduće prozjumere

– Ako pravilno dimenzionišete sistem i prilagodite solarni sistem svojim potrebama, period otplate će biti optimalan i umanjićete svoje električne račune što će se osetiti na kućnom budžetu. Ako se grejete na pelet vama neće nešto preterano solar pomoći. Solarnu energiju treba gledati kao produžetak celokupne energetske efikasnosti i samog objekta. Ako neefikasno grejete kuću, ako kuća nije izolovana, ako stolarija nije promenjena ništa vam to neće pomoći. Znači, to nije neka magična šibica koja smanji račun za struju nego jedna kockica u celokupnom shvatanju energetske efikasnosti same kuće i normalno način života – naglašava Miloš Lončar. Postoje i druge neekonomske beneficije, pa oni koji su u mogućnosti mogu, recimo, da pune električni auto na solarnu energiju.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari