Beograd će morati da izabere stranu posle izbora 1foto (BETAPHOTO/MILOŠ MIŠKOV/EV)

Teško da će vlasti u Beogradu moći da nastave hod po žici između Zapada i Istoka, ocenjuju mediji na nemačkom. Kako dodaju, pritisak Zapada na Vučića je verovatno znatno porastao.

„Kroz dve sedmice srpski predsednik Aleksandar Vučić želi da osvoji novi mandat. Ali njegovu kampanju je zasenilo pitanje na kojoj strani stoji u sukobu Zapada sa Rusijom“, piše ugledni Zidojče cajtung.

List navodi da ovo nisu laki dani za Vučića jer „ne želi da se zamera EU i SAD niti da izgubi milost Rusije“.

„On bez sumnje poseduje talenat da domaćoj publici pruži osećaj kako se na svim frontovima neumorno boli za dobrobit svog naroda. Posebno u ovim teškim danima“, piše Zidojče, dodajući da je Beograd načelno podržao integritet Ukrajine i glasao za rezoluciju UN, ali da odbija uvođenje sankcija Rusiji.

„Očito je zapadni pritisak na Vučića da konačno zauzme stav bio preveliki“, ocenjuje list srpsko glasanje u UN. „Uz to Srbija verovatno nije htela da spada u mali krug Putinovih podržavalaca u UN. Protiv rezolucije su glasale četiri diktature: Severna Koreja, Eritreja, Belorusija i Sirija.“

Novinar Enver Robeli u tekstu dalje ocenjuje da Rusiju i Srbiju ne povezuje samo to što su slovenske i pravoslavne zemlje već još više „temeljno nepoverenje prema Zapadu“.

„Otkako je Vučić pre deset godina došao na vlast, Putin se u Srbiji slavi kao pop-kulturna ikona. Više srpskih gradova je proglasilo šefa Kremlja za počasnog građanina, u bulevarskim medijima pod Vučićevom konktrolom Putin važi za modernog Herkulesa u borbi protiv zlog Zapada“, dodaje Zidojče.

Podseća se da se svetska javnost zanimala za dva skupa Putinovih fanova u Beogradu, dok su skupovi solidarnosti sa Ukrajinom naišli na malo pažnje.

„Neki posmatrači sumnjaju da će Vučić posle izbora moći da nastavi spoljnopolitički hod po žici. Malo je verovatno da će podeljena opozicija dobiti izbore. U novembru je Putin svom srpskom kolegi za svaki slučaj darivao predizbornu poklon: isporuke gasa po diskontnoj ceni, 270 dolara za hiljadu kubika“, podseća minhenski list.

„Taj za Srbiju povoljni dil ističe na leto. Ako Moskva do tada ne okonča ovaj napadački rat, teško da će EU tolerisati da Srbija po pitanju sankcija stoji po strani“, zaključuje Zidojče.

Slično misli beogradski novinar Andrej Ivanji koji je govorio u radijskom programu švajcarskog javnog servisa SRF: „Rat u Ukrajini se nametnuo kao prva tema kampanje, u medijima je progutao sve ostalo“, rekao je on.

„Čak i kad bi vladajuće partije u Srbiji htele, sada se ne bi usudile da prebrzo promene proruski kurs jer bi se to odrazilo na ishod izbora“, naveo je Ivanji.

On je za švajcarski radio ocenio da Beograd decenijama pokušava da balansira između Istoka i Zapada. „Ali, stanje je sada tako zaoštreno da će Srbija verovatno veoma brzo biti primorana da zauzme stranu u ovom konfliktu.“


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari