Ko je odgovoran za rat u Ukrajini – suprotstavljena viđenja građana Srbije i EU 1Foto: EPA-EFE/ROMAN PILIPEY

Građani Srbije i Evropske unije imaju suprotstavljena mišljenja o tome ko je odgovoran za rat u Ukrajini, pokazuje poređenje istraživanja Demostata i Evropskog univerzitetskog instituta (EUI).

Dok 66 odsto građana Srbije smatra da je za rat u Ukrajini odgovoran NATO, skoro isti broj ispitanika u Velikoj Britaniji i još 16 zemalja Evropske unije veruje da odgovornost snosi Rusija.

Demostat je u junu obavio istraživanje o spoljno-političkim stavovima građana, u kojem je jedno pitanje – „Ko je odgovoran za aktuelnu situaciju u Ukrajini“, preuzeto iz aprilskog istraživanja EUI. Odgovor je u oba istraživanja jasan – 66 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je za rat u Ukajini u velikoj meri ili isključivo odgovoran NATO, dok 63 odsto ispitanika u zemljama EU i u Velikoj Britaniji odgovornost u većoj meri ili isključivo pripisuje Rusiji. I iako postoje građani u evropskim državama koji smatraju da je NATO glavni krivac, taj procenat je daleko manji od onog koji je zabeležen u Srbiji.

Prema istraživanju Demostata, 7 odsto ispitanika u Srbiji veruje da je Rusija isključivo odgovorna za rat u Ukrajini, tri odsto da je Rusija više odgovorna od NATO, a da je odgovornost podeljena veruje 17 odsto anketiranih. S druge strane, 54 odsto ispitanika odgovornost u punoj meri pripisuje NATO paktu, a 12 odsto veruje da je NATO odgovoran više nego Rusija.

Slika istraživanja u evropskim zemljama potpuno je drugačija – polovina ispitanika odgovornost u punoj meri svaljuje na Rusiju, 13 odsto veruje da je Rusija u većoj meri odgovorna nego NATO, da su podjednako odgovorni smatra 12 odsto ispitanika, dok ukupno 11 odsto smatra da je NATO u većoj meri ili potpuno odgovoran za sukob u Ukrajini.

Glavni istraživač Demostata Srećko Mihailović navodi da već dugo postoji podela Evrope na zapad i na istok po mnogo pitanja u vezi sa politikom i društvenim životom uopšte, ali da data razlika kod većine istočnoevropskih zemalja slabi i lagano nestaje.

„Srbija je večito na toj raskrsnici između istoka i zapada. Povremeno, najčešće prisilno, bivala je na jednoj ili drugoj strani. Dugo vremena je bila negde između. Nesvrstanost, neutralnost ili čekanje da se stane na stranu pobednika je karakteristika zemalja koje su u položaju u kojem je Srbija”, navodi Mihailović.

On dodaje da se Srbija sa još dve ili tri zemlje sve više distancira od mnjenja koje karakteriše zapadnoevropsku političku scenu.

„Da li se tome vidi kraj, verovatno će morati prići kraju, ali u ovom trenutku nemamo jasnih i vidljivih koraka ka tome”, naveo je Mihailović.

Demostatovo istraživanje pokazalo je i da četiri petine ispitanika smatra da Srbija ne treba da uvede sankcije Rusiji.

„Ostaje bez odgovora pitanje da li iza ove privrženosti građana prema neutralnosti Srbije i odbijanja mogućnosti uvođenja sankcija Rusiji, stoje emocije, vrednosti ili interesi ili je sve to pomešano i konfuzno”, dodaje Mihailović.

Međutim, ne dele građani svih država Evrope isto mišljenje u vezi sa sukobom u Ukrajini. Odgovori su vrlo polarizovani sa stanovišta geolokacije. Naime, u Skandinaviji, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Holandiji više od 70 odsto ispitanika smatra Rusiju odgovornom za aktuelnu ukrajinsku krizu. U Bugarskoj i Grčkoj, pak, većina anketiranih veruje da je odgovoran NATO ili da su Rusija i alijansa podjednako odgovorni. Većina anketiranih iz Slovačke i Mađarske takođe nije mišljenja da je rat izazvala Rusija.

Istraživači Demostata izabrali su tri države kako bi uporedili odgovore na postavljeno pitanje. Izabrana je Hrvatska, kao najbliži sused Srbije, te Bugarska i Grčka, kao zemlje čiji su odgovori koliko-toliko blizu odgovorima ispitanika u Srbiji.

U Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije i NATO, 52 odsto ispitanika veruje da je u većoj ili manjoj meri odgovorna Rusija, dok samo 12 odsto smatra da je to NATO.

Pokazalo se da Bugari i Grci u većoj meri „dele” odgovornost za rat na Rusiju i NATO, ali su i ti procenti daleko manji od onih koje smo videli u Srbiji. Naime, 44 odsto ispitanika u Bugarskoj (u poređenju sa 66 odsto u Srbiji) veruje da je NATO odgovoran za rat, dok 24 odsto (u poređenju sa 10 odsto kod nas) odgovornost pripisuje Rusiji. U Grčkoj je NATO obeležilo 29 odsto ispitanika, a Rusiju 25 odsto, dok najveći broj ispitanika, čak 29 odsto, smatra da je odgovornost podeljena.

Istraživanje Demostata obavljeno je u junu na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika. Anketa Evropskog univerzitetskog instituta obavljena je u aprilu na reprezentativnom uzorku od 23.134 ispitanika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari