EU i SAD neće dozvoliti "resetovanje" dijaloga 1Foto: EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ

Da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija neće pristati na takozvani “reset” dijaloga Kosova i Srbije u potrazi za konačnim rešenjem, odnosno – uzajamnim priznavanjem nezavisnosti dve države, saglasni su sagovornici Danasa iz Prištine i Beograda.

Insistiranje premijera Kosova, Albina Kurtija da se ponište već potpisani sporazumi i da se dijalog zapravo odvija u kontekstu dve nezavisne i uzajamno priznate države, ocenjuju oni, za sada, izgleda kao nemoguća misija koju je zacrtao prvi čovek Kosova.

– Albin Kurti je svoju političku karijeru izgradio na odbijanju dijaloga. “Ne dijalog, već samoopredeljenje!” bila je, i ostala, njegova politička ideja vodilja.

Kao opozicionar Kurti je odbijao sve kompromise oko Kosova, od Rambujea, do Ahtisarijevog plana i briselskih sporazuma. Međutim, kao premijer svakako je izložen pritiscima da nastavi dijalog. To su uostalom državne obaveze jer je glavne sporazume ratifikovala kosovska skupština – kaže za Danas Škeljzen Malići, kosovski filozof, pisac i analitičar.

Kurti nastoji, napominje on, da odbijajući pritiske, obrne stvar, i da cilj dijaloga postavi kao njegovu premisu.

– Insistira da dijalog Kosova i Srbije bude dijalog ravnopravnih, nezavisnih država. Pretpostavljam da je svestan da to nije moguće. “Ravnopravan dijalog” je cilj završnog sporazuma kao uzajamnog priznanja Kosova i Srbije – kaže Malići.

Prema njegovim rečima, za završni sporazum Kurti će biti prinuđen na realizaciju ranijih sporazuma, pre svega Zajednicu srpskih opština. On, međutim, smatra sagovornik Danasa, nastoji da krivicu za taj akt već sada prebaci na raniju vlast.

– Verovatno će se zalagati da se kod definisanja SZO uzmu u obzir primedbe Ustavnog suda Kosova, koje ograničavaju izvršne funkcije te strukture kao realne autonomije. Kurti onda može sebi pripisati da je Kosovo spasio od formiranja nove “Republike Srpske”. Ako se Kurti ipak opredeli za neposlušnost i odbije EU formulu dijaloga, bila bi to opasna politička avantura koja će voditi ka izolaciji Kosova i, u suštini, olakšala poziciju Srbije i Vučića, koji takodje opstruira dijalog – zaključuje Škeljzen Malići.

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da bi pristup dijalogu Beograda i Prištine morao da bude konstruktivan i naglasio da je u prethodnoj deceniji u ovom procesu učinjeno mnogo ustupaka, što u budućnosti neće biti slučaj. Kurti je kazao da sledi novo poglavlje u dijalogu i istakao da neće podleći pritiscima da sprovede štetne sporazume sa Srbijom.

– Dijalog već deset godina proizlazi iz rezolucije UN koja je usvojena 8. septembra 2010. godine. Otvaramo novo poglavlje dijaloga na narednim sastancima. U ovih 10 godina učinjeni su mnogi ustupci. Na mene vrše pritisak da sprovedem štetne sporazume sa Srbijom – rekao je Kurti.

Dragan Đukanović, predsednik Centra za spoljnu politiku i profesor begradskog Fakulteta političkih nauka ocenjuje za Danas da navedena izjava Kurtija nije neuobičajna, ako se sagleda načelno njegov odnos prema tekovinama dijaloga Begrada i Prištine.

– On je jednostavno rekao da dijalog treba resetovati, zasnovati ga na potpuno novim principima i da je Kosovo napravilo brojne ustupke koje su za njega neprihvatljive. Čini mi se da će vrlo brzo doći do razmimoilaženja između njega i američke administracije. U tom smislu očekujem značajniju reakciju Vašingtona koji insistira na sprovođenju svega što je do sada potpisano. A, naravno tu je i EU koja, takođe, insisitira da sve što je dogovoreno od 2011. godine do danas bude i ostvareno – ističe Dragan Đukanović.

On dalje naglašava da ZSO ne može predstavljati novu Republiku Srpsku, već je to, kako napominje, samo ojačan model lokalne samouprave.

– Ne postoji na Kosovu želja da se to formira. Verovatno se traži neka vrsta kompromisa između Beograda i Prištine da se to ipak nekako uspostavi ali da njen nacionalni ekskluzivizam ne bude toliko jak kao što je možda predviđeno Briselskim sporazumom – zaključuje naš sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari