Orlović: Pirova pobeda SNS, RIK urušio poverenje građana, neprimeren postupak 1Foto: N1

Profesor Fakulteta političkih nauka Slaviša Orlović, gostujući u emisiji N1 posvećenoj izborima, ocenio je da je pobeda SNS Pirova, jer, kako smatra, lider te stranke Aleksandar Vučić nije zadovoljan rezultatom liste na parlamentarnim izborima, a i po pitanju beogradskih.

Komentarišući to što RIK nije obaveštavao javnost o rezultatima u izbornoj noći, od 21h do danas posle 20h, Raša Nedeljkov iz posmatračke misije CRTA kaže da je to primer kako institucije urušavaju poverenje građana u njih, a profesor Orlović navodi da je to i neprimereno i nedopustivo. Upitan o eventualnim pritiscima iz Berlina u vezi sa Rusijom, Dušan Reljić iz Nemačkog instituta za politiku i bezbednost smatra da od malih zemalja niko neće tražiti ono što ni velike ne čine.

„Mislim da je Pirova pobeda SNS ukupno u izborima, jer je Aleksandar Vučić jedino zadovoljan rezultatom predsedničkih izbora i pobedom u prvom krugu, mislim da je nezadovoljan rezultatom SNS, i što je SPS skočio“, kaže Orlović dodajući da su tu i tri liste koje ulaze u parlament, što će biti elementarna činjenica za vođenje države (Dveri, Zavetnici, Nada). A opozicija je u izbore ušla sa realnim šansama da je raspoloženje birača da dođe do promene u Beogradu, kaže, ali za to je potrebno da još birača izađe.

„U poslednjih 10 godina prvi put jedna opoziciona lista ima više od 10 posto, a da opozicioni kandidat nije ušao u drugi krug – to znači da opozicija ima neke unutrašnje probleme kao i što je vlast sve uradila da opoziciju satanizuje i onemogući je… A i sami su mogli da izađu sa boljom ponudom biračima“, kaže Orlović.

Orlović navodi i to da je, kad je u pitanju SNS, velika razlika u rezultatima između predsedničkih i parlamentarnih izbora – oko 16 procenata, što znači da je jedan broj birača glasao na jedan način na parlamentarnim, a na drugi na predsedničkim izborim. SNS će, podvlači, prvi put za deset godina biti u situaciji da neće sama imati većinu, osim u kombinatorici sa drugim strankama. Prvi put ćemo imati opoziciju bez indicija da bi uspostavila saradnju sa Vučićem i SNS, i onu „bilateralnu“ koja ne zna do koje mere bi sarađivala sa građanskom, evropskom, urbanom i onom drugom koja bi latentno pravila dogovore sa vlašću, i Beograd koji smo rekli da je na klackalici, naveo je. Sve to ne vodi ka političkoj stabilnosti, smatra Orlović, imajući u vidu i spoljnopolitički kontekst i ono što nas čeka. Voleo bih da uđemo u političku stabilnost, ali nisam siguran da li ćemo imati širi konsenzus oko suštinskih pitanja, naglasio je.

Kad su u pitanju izbori u Beogradu, Orlović kaže da je lista „Ajmo ljudi“ prošla izborni prag, to bi značilo da bi SNS i SPS verovatno imali mandat manje, a opozicija četiri mandata više. „To znači da bi koalicija „Moramo“, „Ujedninjeni za pobedu Beograda“ i „Ajmo ljudi“ imali većinu. Opozicija je skočila u Beogradu, ali još uvek deluje kao da je propustila šansu da osvoji vlast, iako je imala realne šanse“, navodi. Orlović kaže da bi to trebalo razumeti kao jednu borbu za pravdu i istinu – da treba da se do kraja verodostojno izbroje glasovi, da ne dođe do nekih zloupotreba. „Moguće je da će se na nekim glasačkim mestima ponavljati izborni proces i onda to otvara perspektive mogućih scenarija – da li je moguće dobiti ta dva 0,2 procenta“, navodi Orlović. Kaže da je prema njegovim nekim preliminarnim analizama, ali na osnovu procenata, ako se saberu glasovi SNS i Šapića koji je na prethodnim izborima bio posebna lista, oni su dobili manje, a opozicija ima neki skok.

Nedeljkov smatra da je rezultat dobar, ali da je bilo bolje da su različite opozicione grupacije napravile sinergiju, piše N1.

Orlović navodi da iz ovih izbora opozicija treba da izvuče pouke o zajedničkom kandidatu i o konsolidaciji lista. Izbori ne mogu da se dobiju samo na osnovu Beograda, ističe Orlović.

„Na izborima 2020. se zbog ideje bojkota išlo se na promenu izbornog praga sa pet na tri posto i mi sada imamo sistemsku posledicu toga da je od 19 lista – 11 ušlo u parlament, plus kad one izdvoje poslaničke klubove. Imaćemo sliku izuzetno fragmentirane scene i unutar opozicije i vlasti – a mislim da to nije dobro za konsolidaciju ni demokratije ni partijskog sistema“, naglasio je profesor.

Nedeljkov kaže da je ovo šansa za pluralizam i da je potrebno da se napravi minimalni konsenzus o izbornom procesu, a da je na opoziciji da nametne te teme, kako ne bismo, u budućnosti, viđali neke stvari koje smo viđali u ovom izbornom ciklusu.

Profesor Fakulteta političkih nauka konstatuje da postoje stvari koje su otežavale početnu poziciju opozicije – a to je izrazita neravnopravnost i dostupnosti medija sa nacionalnom frekvencijom. Navodeći da je poslednjih dana, tokom kampanje, bilo opozicije na javnom servisu i u nekim medijima s nacionalnom frekvencijom, kaže da je „možda i nesrazmeran uspeh opozicije s obzirom na neadekvatnu dostupnost medija“.

Kako ocenjuje, nije dobro što nismo imali sučeljavanje predsedničkih kandidata. Najlošije mi je zazvučala pojava prijavljivanja ljudi na adresama bez saznanja vlasnika stana, kaže profesor. Dodaje da je ovoga puta opozicija tvrdila da je pokrila sva mesta svojim kontrolorima i mišljenja je da je pokrivenost kontrolorima, s posmatračkim misijama, bila velika. „Po mom sudu, sve to ne može da utiče na legitimnost. E sada postoji problem. IPSOS nije dao nikakve predikcije za Beograd, u izbornoj noći glasanje je umesto da se završi do 20h, trajalo je, vrlo čudno, negde do 21. Pitanje svih pitanja, po svemu sudeći, u Beogradu je tih 0,2 posto odnosno tih 1200 glasova. Ako bi koalicija „Ajmo ljudi“ imala, drastično bi promenila stvar – i to je ta klackalica koja stvara atmosferu neizvesnosti i svi su bili zato jako oprezni juče što se tiče izjavljivanja o Beogradu“, navodi Orlović.

Da li su nepravilnosti uticale na krajnje rezultate?

Raša Nedeljkov iz posmatračke misije CRTA kaže da su tokom celog dana beležili sporadične nepravilnosti, a na pet odsto biračkih mesta i ozbiljne nepravilnosti koje su ugrozile intergritet na tim biračkim mestima. Ali, kaže da su utvrdili svojom analizom da ne bismo imali drugačije konačne ishode izbora. „Bez tih nepravilnosti nijedna stranka koja je ostala ispod cenzusa, ne bi ga prešla“, kaže.

Mi smo podneli sedam prijava zbog nepravilnosti i o „bugarskom vozu“ i o kupovini glasova i od ishoda tih prijava zavisiće na koji način će se u Srbiji održavati izbori u budućnosti, dodao je.

Govoreći o bugarskom vozu i sumnji o kupovini glasova, rekao je da su to sve mehanizmi koji utiču na rezultate glasanja na biračkim mestima, ali da kad se izračuna domet tih nepravilnosti na biračkim mestima, na tih pet procenata biračkih mesta na kojima je bilo ozbiljnih nepravilnosti, „one nisu na svu sreću mogle da utiču na konačne rezultate“.

Nedeljkov kaže da je ono što se dešavalo pre izbornog dana, mnogo više uticalo na oštećivanje izbornog procesa – i opozicione stranke i javnosti koja za njih glasa bili su u oštećenom i neravnopravnom položaju u odnosu na vladajuće stranke. Nedeljkov kaže da više nema one klasične izborne krađe, kao u vreme Miloševića – punjenje džakova i navodi da se nada da toga nikad neće ni biti.

Na svakom 10. mestu u Beogradu ugrožena tajnost glasanja

On je preneo da je u Beogradu na svakom desetom biračkom mestu bila ugrožena tajnost glasanja. „Građani Srbije kojima je narušena tajnost glasanja mogu još dva dana da podnesu zahtev za poništavanje glasanja na njihovom biračkom mestu“, dodao je.

Govoreći o fantomskim glasovima, Nedeljkov kaže da, ukoliko se poštuju procedure – oni ne mogu da utiču ni na kakav način i da je sada važnije da se građani potrude da zaštite svoje biračko pravo.

„Imali smo situaciju u Beogradu da je na čak 27 procenata biračkih mesta, građani koji su se našli u vreme zatvaranja biračkih mesta, na gotovo svakom drugom njima nije bilo omogućemo da glasaju. To je nešto što upravo ti birači mogu da koriste kao povod, pred institucijama, da štite svoje biračko pravo“, navodi Nedeljkov.

O RIK-u: Urušeno poverenje građana, neprimereno

Govoreći o RIK-u koji je odložio obraćanje juče za večeras posle 20h, kaže da su to situacije u kojima se urušava poverenje građana u institucije – „kao i kada smo imali fantomske listiće, i kad je postavljeno pitanje uvoženja građana iz RS““. U svim tim slučajevima institucije su maltene osuđivale građane, umesto da su rešavale probleme, dodao je on.

Nedopustivo je i neprimereno u izbornoj noći kada je fokus svih građana Srbije na to da oni u 10h kažu – fajront mi zatvaramo radnju, a svi štabovi, tv studiji i gledaoci su zagledani u njih, navodi profesor Orlović. „Neprimerneo je za instituciju koja je najpozvanija da održi legalnost i legitimnost izborne procedure“, naglašava. Kaže da ga je to iznenadilo, jer do sada to nije zabeleženo na ovaj način.

Morate da održite minimum proceduralnosti, makar da bude privid, a ovoga puta ni to nije udostojeno, ističe profesor FPN-a, dodajući da niko nije očekivao da RIK saopšti nijedne konačne rezultate, s obzirom na to da se istovremeno dešavaju parlamentarni, predsednički i gradski izbori.

O izlaznosti

Želim da verujem da je jučerašnja veća izlaznost pokazala da su građani više zainteresovani za demokratske procese i preuzimanje stvari u svoje ruke, a da li smo u pravu – videćemo i po tome da li su spremni da koriste mehanizme za zaštitu prava birača, kaže Nedeljkov.

On podseća da smo u izbornoj godini imali sistemsku izmenu izbornog zakonodavstva, mesec dana pre raspisivanja izbora, i izmenilo se pravilo – RIK je dobila zakonsko pravo da 24 sata ne izlazi sa preliminarnim rezultatima. To su stvari o kojima je trebalo debatovati u parlamentu, tu je trebalo da je mogla da bude opozicija, naveo je Nedeljkov. Orlović konstatuje da opoziciju to, generalno, kao da nije interesovalo.

Što se tiče izlaznosti, profesor kaže da su ovo izbori posle bojkota, i da je očekivao i veću izlaznost

Reljić: Niko ne može da traži od malih zemalja ono što ni velike ne čine

Dušan Reljić, šef briselskog biroa Nemačkog instituta za politiku i bezbednost, kaže da treba videti kako će se podeliti mandati u parlamentu u Srbiji i u Beogradu, i da će tek onda moći da se kaže šta se desilo na izborima.

Upitan o eventualnim zahtevima iz Brisela po pitanju Rusije, Reljić kaže da ko pažljivije pogleda poziciju različitih zemalja u EU, videće da su interesi različiti, da se Italija i Nemačka ozbiljno protive idejama da se ukine uvoz gasa i nafte iz Rusije jer bi to imalo teške posledice na industriju. „Neko ko bi tražio od malih zemalja da se potpuno odreknu uvoza sirovina iz Rusije, tražio bi da te zemlje urade neku vrstu ekonomskog samoubistva, na koje nisu spremne ni velike zemlje, ni Nemačka. Ideološko izjašnjavanje i odabir reči biće ono na šta će se itekako paziti na Zapadu kada su u pitanju male i ne tako značajne zemlje“, naveo je Reljić.

U trgovini Srbije, Rusija i Kina učestvuju pet, šest odsto, dok trgovini Srbije sa inostranstvom EU učestvuje sa 65 odsto, navodi. Ekonomski interes Srbije i u regionu je da se ne gube ta tržišta na zapadu, ali energija je presudna, dodaje Reljić. „Svakoga dana u ovom trenutku zemlje Zapada plaćaju Rusiji 700 do 800 miliona evra za kupovinu gasa i nafte, ovih dana više nego ikada u ovoj godini, uprkos ratu. U ovom trenutku zahtevati od malih zemalja ono što velike nisu učinile, mislim da je nešto što niko neće potegnuti ni u Briselu i Berlinu“, kaže sagovornik N1. Ono što će se očekivati je da se preispita ideološki pristup, da političari u javnosti sa više otklona preuzimaju ideološke obrasce koji dolaze sa istoka i iz Rusije, a utisak, kako kaže, kvare i medijski napisi, i da se stiče utisak da su neki mediji produžena ruka ruske propagande i da to kvari ugled Srbije na zapadu, kaže Reljić.

„Ukoliko se pređu ideološke i propagandne linije, niko ne može od malih zemalja da čine ono što velike zemlje ne čine“, zaključio je Reljić.

Profesor sumnjičav, očekuje pritiske

Orlović kaže da bi bilo dobro kad bi bilo tako, ali strahuje da neće izgledati kako Reljić govori. Podsećajući da je Srbija morala da se izjasni u UN da se u Ukrajini dešava agresija Rusije, Orlović smatra da će pritisci biti sve veći i da će ići u tom pravcu već od narednih dana, „pod nazivom da Srbija kao kandidat za EU mora da usvoji spoljnu politiku Unije“.

Vučić će, kaže, imati 30 do 40 poslanika u Skupštini koji su bili proruski u kampanji, što situaciju čini težom. Profesor nema dileme da će SPS uskladiti spoljnopolitičku orijentaciju SNS. Navodi da će proruske, desničarske stranke biti na testu – do koje mere će kočiti taj proces. Za ova teška pitanja, proevropska opozicija mu neće biti otežavajuća okolnost, navodi Orlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari