Bio pilot u rezervnom sastavu vojske SAD i dva puta svedočio u Hagu: Ko je Edvard Džozef koji je "razbesneo" Vučića? 1Foto N1

Uoči dolaska visoke delegacije američkih diplomata koja priprema nastavak dijaloga Beograda i Prištine, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, uspeo je da se zameri američkom stručnjaku za spoljnu politiku Edvardu Džosefu, uputivši mu uvredljive reči zbog kojih je reagovao i Biro Stejt departmenta.

„U demokratskim društvima nema mesta prljavim metodama protiv građana, poput onih upotrebljenih protiv predavača na Univerzitetu Džon Hopkins i nekadašnjeg zamenika šefa Misije OEBS na Kosovu Edvarda Džozefa, saopštilo je na Tviteru odeljenje američkog Stejt departmenta za Evropu i Aziju.

Uz tu objavu podeljen je i tviter post Džozefa u kojem navodi da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izneo teške, neutemeljene, optužbe na njegov račun gostujući na TV Prva 30. decembra.

Stejt department je dodao u saopštenju da nezavisni glasovi i organizacije civilnog društva promovišu odgovornost i transparentnost.

„Cenimo one koji grade mirno društvo na Zapadnom Balkanu“, navedeno je iz Stejt departmenta.

Uz tvit je podeljena i Džozefova fotografija u društvu zamenika pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabrijela Eskobara koji se u četvrtak 12. januara očekuje u Beogradu uz Dereka Šolea, višeg savetnika Stejt departmenta, predstavnike Pentagona i Saveta za nacionalnu bezbednost.

Vučić je naime u svom poslednjem intervjuu prošle godina na televiziji Prva rekao da je Džozef „albanski bot“ i „baraba“ koja dobija mnogo albanskih para.

„Baraba najobičnija u Vašingtonu koja mnogo para albanskih dobija. Ne libim se da kažem istinu, a njima sve to smeta. Zato što smo šahovski precizno odigrali, i to ne slabo, nego jako i igraćemo uvek jako i sve jače“, rekao je između ostalog Vučić.

Moguće da ga je razbesneo Džozefov stav koji je izneo za RSE da su barikade na severu Kosova uklonjene tako da se mogu opet lako postaviti, da Vučić „manipuliše sa SAD-om i EU“ kao i da će zatišje na Kosovu, nakon odustajanja od barikada, potrajati „sve dok Vučić ne zaključi da mu je opet potrebna kriza na Kosovu“.

Odreagovao je i Džozef na Tviteru i naveo da je izneta „potpuno lažna tvrdnja“ o navodnim finansijskim vezama njega i „albanskog lobija“.
„Vučić nema dokaza kojima bi potkrepio svoje ozbiljne optužbe jer takve veze nema i nikada nije postojala. Moji stavovi su proizvod desetak godina rada na terenu – u svim sukobima na Balkanu, uključujući i ratne godine“, napisao je on.

Kako je dodao, uvredama i ličnim napadom na njega Vučić još jednom pokazao svoj karakter.

„Moje zalaganje u politici o Kosovu u centar stavlja dobrobit kosovskih Srba – a ne „kompenzaciju“ Beograda. Nedostatak statusa Kosova koristi Beogradu, a ne zajednici kosovskih Srba ili srpskoj baštini na Kosovu, koji su oboje ključni za očuvanje regionalne stabilnosti“, napisao je on.

I zapitao se šta je to toliko ubolo Vučića i ambasadora u Vašingtonu Marka Đurića koji ga je takođe napao.

“ Da li što sam razotkrio Vučićevu kontinuiranu manipulaciju SAD/EU? Da li je to bila najvažnija poluga koju su pružile 4 zemlje članice NATO koej ne priznaju Kosovo? Korišćenje kosovskih Srba kao piona?Pribegavanje ličnom napadu na kritičara sugeriše da postoji osnova za kritiku. I to sugeriše Vučić podložniji javnoj kritici nego što to diplomate shvataju. Umesto da umirimo osobu koja prkosi obavezama svoje zemlje kao kandidata za EU u odnosu na najozbiljniju krizu u Evropi od Drugog svetskog rata – krajnje je vreme da se traži Vučićeva odgovonost“, naveo je on.

Kako je dodao, Vučić sugerišući da radi za novac, otvara vrata i za pitanja o tome kome Beograd i Banja Luka plaćaju za uticaj i koje politike i projekte guraju u Vašingtonu.

On zaključuje da klevetanjem njega, Vučić je još jednom otkrio svoj karakter. „Nepristojan“ je učtiva srpska reč za Vučićevo razdražljivo ponašanje“, naveo je on.

Džozef se i pre ovog Vučićevog napada na njega nije libio da ga kritikuje. Za RSE je početkom prošle godine naveo i da približavanje Edija Rame, premijera Albenije i Vučića nije „zdravo“, jer Velika Srbija vodi ka stvaranju Velike Albanije, i obrnuto. Prema njegovim rečima, Vučić predstavlja Srbiju kao ključnog zapadnog partnera u regionu, iako to nije.

„Zapravo je faktor destabilizacije. Ne možete biti partner Zapada i, istovremeno, promovisati ‘srpski svet’, jer su te dve stvari nespojive. Ne možete biti zapadni partner, a pri tom promovisati Si Đinpinga i Vladimira Putina, sklapajući strateško partnerstvo sa Kinom i Rusijom,“ rekao je Džozef.

Kako je dodao, Zapad toleriše takvo ponašanje Srbije zbog poluge uticaja na Kosovo zato što pet članica EU, od kojih su četiri i u NATO-u, ne priznaju Kosovo.

Prema radnim biografijama koje se navode na sajtovima Centra za transatlanske odnose i Univerziteta za napredne međunarodne studije Džon Hopkins u Vašingtonu, Edvard P. Džozef je stručnjak za spoljnu politiku, pisac, predavač i terenski praktičar koji je služio na nekim od najtežih lokacija na svetu. Njegove oblasti stručnosti su Balkan, upravljanje konfliktima, sredozemni basen i demokratija i ljudska prava.

Proveo je više od deset godina na Balkanu, uključujući ratne godine u BiH, Hrvatskoj, Kosovu i Makedoniji, kao i kraće boravke u Avganistanu, Pakistanu, Iraku i Haitiju.

Svoje veliko iskustvo na terenu preneo je na Univerzitet za napredne međunarodne studije Džon Hopkins u Vašingtonu, gde predaje upravljanje konfliktima, piše i govori o spoljnopolitičkim pitanjima, komentariše velike međunarodne događaje a njegovi radovi su objavljivani medijskim kućama uključujući Njujork tajms, Foring afers i Foring polisi kao i u akademskim časopisima. Takođe je bio direktor za komunikacije Saveta za spoljne odnose.

U aprilu 2012. godine, kao zamenik šefa Misije OEBS-a na Kosovu, predvodio je „tehnički tim” pregovarača OEBS-a koji je posle jedanaestočasovnih pregovora omogućio sprovođenje srpskih izbora na Kosovu, sprečivši nastalu krizu između Srbije i Kosova. Državna sekretarka Hilari Klinton je posebno priznala njegov doprinos u ovoj situaciji.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, služio je na brojnim izolovanim, opkoljenim lokacijama, uključujući „zaštićenu zonu“ Žepe u blizini Srebrenice, gde su u julu 1995. on i njegov kolega iz UN-a koordinirali evakuaciju hiljada žena, dece, bosanskih Muslimana i ranjenika. Jedini je zvaničnik koji je mogao da prodre u srpsku blokadu Bihaća tokom opsade 1994.

Njegov rad je zahtevao suočavanje sa optuženim za ratne zločine generalom Ratkom Mladićem. Dva puta je i svedočio pred Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Njegovo svedočenje citirano je kao ključno za značajnu presudu za ratne zločine u vezi sa masakrima u BiH.

Džozefovi izveštaji za Međunarodnu kriznu grupu u Makedoniji otvorili su novi teren o vezi između korupcije i sukoba, kao i o pitanju imena sa Grčkom.

Osim Balkana, služio je u Iraku, Avganistanu, Pakistanu i Haitiju, gde je bio glavni posmatrač izbora u posmatračkoj misiji koju je finansirao USAID 2006. Dok je u Peševaru, Pakistan 2007. održao ono što je možda bio je poslednji međunarodni sastanak sa Benazir Buto.

Krajem 2008. i početkom 2009, bio je član ekspertskog tima od tri osobe koji je učestvovao u najvećem lokalnom programu za stabilnost USAID-a u Avganistanu, posećujući više od deset takozvanih lokacija „izvan žice“, uključujući Kandahar.

Humanitarni rad je još jedna od njegovih specijalnosti. Angažovao se na Haitiju posle razornog zemljotresa 2010, a tokom vazdušne kampanje NATO-a 1999. godine, bio je jedan od upravljača izbegličkim kampom Stenkovec-I koji je smeštao više od 30.000 kosovskih izbeglica, a koji su posetili predsednik SAD Bil Klinton i njegova supruga Hilari, nekadašnji sekretar UN Kofi Anan i drugi.

Trenutno je izvršni direktor Nacionalnog saveta za američko-libijske odnose. Bio je pilot helikoptera u rezervnom sastavu američke vojske. Govori i profesionalno radi na bosanskom, hrvatskom, srpskom, francuskom, italijanskom i španskom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari