Predstavnici svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj će u narednih desetak dana pokrenuti inicijativu da se Ustavni i Izborni zakon nađu na dnevnom redu Sabora, kako bi se donele nove zakonske regulative u vezi sa nedavnom odlukom Ustavnog suda, kojom je ukinuto pravo srpskoj manjini na garantovana tri poslanička mesta u Saboru, a ostalim manjinama dvostruko pravo glasa, saznaje Danas.


Takođe, osim pokretanja inicijative, kojom bi trebalo da se odlože parlamentarni izbori, zakazani za decembar, predstavnici nacionalnih manjina će se narednih dana obratiti za pomoć i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali i premijerima brojnih država. Odluka Ustavnog suda Hrvatske je politička, i time je učinjena diskriminacija prema nacionalnim manjinama, koje su u Hrvatskom saboru imale osam mandata, smatraju sagovornici Danasa i dodaju da manjine traže pravednije rešenje.

Furio Radin, poslanik italijanske manjine u Hrvatskom saboru, ističe za Danas da je odluka Ustavnog suda „politička“, jer je o tome odlučeno četiri meseca pre održavanja parlamentarnih izbora. On podseća da Ustavni zakon izričito zabranjuje da se u izbornoj godini, koja je počela 11. marta, menja Izborni zakon. „U čiju je korist ovakva odluka donešena, ostaje da se razjasni“, naglašava Radin.

Naš sagovornik ukazuje da je pisao italijanskom predsedniku Đorđu Napolitanu, koji je samo pre dvadesetak dana boravio u Zagrebu, gde je pohvalio Hrvatski sabor za model da se manjinama svaki glas koji dobiju na izborima računa kao dupli. Radin navodi da je pisao i hrvatskom predsedniku Ivi Josipoviću, ali da će narednih dana pisati i Evropskoj uniji, ali i predsednicima vlada mnogih država.

Prema njegovim rečima, nacionalne manjine u Hrvatskoj obratiće se i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. „Svesni smo da će ovaj proces dugo trajati, ali drugog izbora nemamo. Mi vodimo stalnu bitku za manjinska prava u Hrvatskoj. Iako je stanje mnogo bolje nego što je to bilo u vreme Tuđmanove vladavine, nismo zadovoljni trenutnim stanjem“, objašnjava Radin.

Kako kaže, italijanska manjina uglavnom živi u Istri i Rijeci i ima ih oko 30.000. Radin je predsednik i „Talijanske unije“ koja broji 52 zajednice na teritoriji Hrvatske i Slovenije. Italijanska manjina ima jedan mandat u Hrvatskom saboru.

Milorad Pupovac, potpredsednik Samostalne demokratske srpske stranke, ističe za Danas da je odluka Ustavnog suda Hrvatske sporna po više osnova, a jedan od njih je da taj sud ne poštuje zakone koji su na snazi. „Ovom odlukom su manjine diskriminisane i sadašnje ustavne odredbe nemaju uporište ni u jednom zakonu, što je nedopustivo“, navodi Pupovac.

Prema njegovom mišljenju, nema sumnje da je ta odluka politička, jer, kako kaže, od kako je osnovan USH na njega vrše uticaj ili HDZ ili SDP. Pupovac naglašava da će se manjine potruditi da saznaju po čijim je političkim nalozima USH doneo ovakvu odluku.

Prema prvobitnim rešenjima, koja je Sabor bio usvojio sa 129 od 153 poslanička glasa, manjine koje čine manje od 1,5 odsto ukupnog broja stanovnika imale su dodatno pravo glasa, odnosno glasale su i na opštoj stranačkoj listi, i za predstavnika svoje manjine. Srbi, kojih je 4,54 odsto, birali su svoja tri poslanika na stranačkoj listi, s tim da su osim tri garantovana, imali mogućnost za izbor većeg broja poslanika.

Josipović: Dobro iščitati odluku

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je da je odluka Ustavnog suda Hrvatske da „obori“ zakonsko rešenje o garantovanim poslaničkim mandatima za predstavnike manjina u pravnom smislu očekivana, ali i istakao da se on politički zalaže za dodatno pravo glasa za manjine i da je odluku suda potrebno „dobro iščitati“. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor rekla je da se odluka treba poštovati, ali je dodala da je „sasvim sigurno da ćemo još puno o tome razgovarati“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari