Šta je rekao Milo Lompar na tribini u Kragujevcu sa koje je proglašen studentski Memorandum o Kosovu (VIDEO)? 1Printskrin Jutjub Kossev

Na kragujevačkom Đačkom trgu u nedelju 17. maja je održana tribina o značaju Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (UPKM) i o progonu srpskih obrazovnih institucija na Kosovu. Na tribini je pročitan proglas studenata UPKM koji su potom Studenti u blokadi preuzeli kao svoj zvanični stav i objavili ga na zvaničnom nalogu na mreži Iks,  kao Memorandum o Kosovu i Metohiji, što je izazvalo odmah ogromnu pažnju političke javnosti.

Na tribini je govorio Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, označen u delu javnosti kao predstavnik i lider desnog krila Studentskog pokreta.

Milo Lompar ocenio je da Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici ostaje „ključni zavet“ koji zajedno sa zdravstvom treba da bude predmet celovitih napora društva i pojedinaca, prenosi portal Kossev.

„To je nešto što studentska agenda treba da ima kao bitnu komponentu nečega što pripada njihovom obrazovanju i njihovom pozivu“, poručio je Lompar.

Govoreći o širem značaju Kosova, Lompar je naglasio da kosovska tradicija predstavlja komponentu kulture i kolektivne svesti srpskog naroda. On je ocenio da je naivno očekivati da će ta komponenta nestati političkim procesima, uključujući one započete Briselskim sporazumom, jer je ona duboko ukorenjena u kolektivnom identitetu.

Prema njegovim rečima, isključivanje te komponente značilo bi promenu same prirode naroda, prelazak iz autentičnog u „sintetički“ identitet, što vidi kao negativan i dalekosežan proces.

„Ovde je reč o dalekosežnoj promeni kolektivne svesti, o svojevrsnom eksperimentu uživo koji se ne tiče samo Kosova i Metohije, već i drugih sredina poput Kragujevca, Subotice, Banjaluke i Nikšića“.

On je dodao da je kosovska komponenta simbol „srpskog integralizma“ i nešto što određuje narod bez obzira na promene teritorijalnih okolnosti, te da je neophodno delovati u skladu sa nasleđem i sprečiti pokušaje promene kolektivne svesti.

„Isključivanjem kosovske komponente prisustvujemo promeni osnovnih tačaka kolektivne svesti. Menjamo se kao narod i prelazimo iz autentičnog naroda u sintetički narod, što je negativan postupak.“

Ukazujući na širi politički kontekst, Lompar je ocenio da je u toku proces koji utiče na celokupnu državnu strukturu, dok je situacija sa univerzitetom u Kosovskoj Mitrovici samo jedan od vidova pritiska na akademsku zajednicu.

Prema njegovim rečima, akademska zajednica treba da pokaže solidarnost i izađe iz okvira zatvorenosti, podsećajući na istorijsku ulogu Univerziteta u Beogradu kao simbola borbe za slobodu, demokratiju i nacionalnu emancipaciju.

On je takođe ukazao da je promena položaja Srba na Kosovu povezana sa dugotrajnim političkim procesima koji, kako smatra, slabe društveni otpor i moral.

„Lakše je vladati korupcijom nego silom“, rekao je Lompar, naglašavajući potrebu za promenom takve politike i obnovom nacionalne i društvene odgovornosti.

„Na delu je pokušaj da se Srbija pretvori u koloniju. A u koloniji univerzitet nije neophodan uopšte.“

U tom kontekstu, studentske proteste vidi kao izraz moralne obaveze društva, ističući da Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici mora ostati jedan od ključnih zahteva, kako akademske zajednice, tako i šire javnosti.

„Univerzitet, a naročito beogradski, ima dugu tradiciju borbe za slobodu i demokratiju i za nacionalnu ravnopravnost i emancipaciju srpskog naroda“, poručio je Lompar, a prenosi Kossev.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari