"Ni prozapadna, ni proruska, već mešovito rešenje": Sagovornici Danasa o potencijalnim partnerima Vučića za Vladu 1Foto: EPA/ MAXIM SHIPENKOV POOL (arhivska fotografija)

Nezahvalno je prognozirati da li će Aleksandar Vučić pribeći konstituisanju proevropske ili proruske vlade, jer je moguće da se dogodi i jedno i drugo. Sve zavisi od sasvim konkretnih okolnosti odnosno razvoja događaja u Ukrajini, u naredna dva, tri meseca – kaže za Danas Ivo Visković, profesor Fakulteta političkih nauka i bivši ambasador Srbije u Nemačkoj.

Ivo Visković, u kontekstu predviđanja budućih postupaka predsednika Srbije, Aleksandra Vučića i pozicioniranja države naspram sukoba Rusije i Ukrajine, kaže da postoje znaci i simptomi i jednog i drugog mogućeg rešenja.

– Mislim da će na kraju preovladati mešovito rešenje. Neće biti ni izrazito prozapadna ali ni proruska vlada već će se pokušati balansirati. Ljudi koji su prognozirani kao prorusi ili prozapadnjaci, za njih neće biti mesto u budućoj vladi. Dakle, ljudi koji nisu unapred označeni kao ruski ili zapadni ljudi, neće ući u vlast

Odgovarajući na pitanje da li će Aleksandar Vučić u susret očekivanja Evropske unije pribeći formiranju proevropske vlade koja će doneti odluku o uvođenju sankcija Rusiji, ili će ostati u kontinuitetu sastava, koji stručna javnost ocenjuje kao naklonjeniju Rusiji i Kini, dakle – proistočnu, Boško Jakšić, spoljnopolitički analitičar kaže za Danas da Aleksandar Vučić ide u smeru odsecanja veza sa Rusijom.

To što ide nevoljno, smatra on, to već pripada sferi socijalne psihologije.

– I to je druga tema. Bitno je da on ide u tom pravcu i očigledno je da je pod tako jakim pritiscima da je njegov manevarski prostor istrošen – ističe Jakšić.

Unutar postizborne krize, jedna od najistaknutijih i najaktuelnijih tema u kontekstu iščekivanja konačnog ishoda, svakako je odnos buduće vlasti prema ratu i agresiji Rusije na Ukrajinu.

"Ni prozapadna, ni proruska, već mešovito rešenje": Sagovornici Danasa o potencijalnim partnerima Vučića za Vladu 2
Foto: EPA-EFE/ROMAN PILIPEY

S obzirom na to da je Srbija preostala, pored Belorusije, kao jedina država na evropskom tlu koja se nije priključila sankcijama EU prema Rusiji, odnosno koja važi kao država, sfera uticaja i mogućeg obnavljanja sukoba u regionu, sastav nove vlade a time i budući koraci u odnosu na navedenu temu, postalo je dominatno pitanje čije ishodište se očekuje u naredna dva do tri meseca.

Podsetimo i da se desničarski blok koji je prešao cenzus na izborima, poput Dveri i Zavetnika već grupiše u kontekstu strogog protivljenja uvođenju sankcija Rusiji.

– Uvođenje sankcija Rusiji od strane Srbije jeste mogućnost ali sa vrlo malim procentom verovatnoće da će se to i ostvariti. Srbija će nastojati da to do zadnjeg trenutka izbegne jer bi to zaista pokvarilo odnose sa Rusijom, uključujući i oblasti snabdevanja sa gasom, gde smo izrazito zavisni. Naravno da nijedan deo opozicije to ne bi uradio već bi pokušao da zaštiti interes energetske bezbednosti. Ako želimo u EU, moraćemo jednom da prelomimo i odlučimo se za uvođenje sankcija jer jednostavno Unija tako funkcioniše. Ne možemo u tako bitnim pitanjima kao što su odnosi sa Rusijom, odstupati od ostalih – kaže Ivo Visković.

"Ni prozapadna, ni proruska, već mešovito rešenje": Sagovornici Danasa o potencijalnim partnerima Vučića za Vladu 3
foto FoNet/Ognjen Stevanović

S druge strane, dodaje on, uvođenje sankcija i eventualno učlanjenje u EU se ne mogu povezivati neposredno, jedno u odnosu  sa drugim.

– U ovom trenutku se to od nas očekuje da uradimo što pre. Iako formalno nismo u obavezi da to prihvatimo, jer zemlje kandidati za članstvo imaju obavezu da se postepeno usklađuju sa spoljnom politikom EU, prventsveno jer oni sami ne mogu da utiču na te odluke. Mi te zahteve dobijamo gotove i možemo ih samo prihvatiti ili odbaciti. Za razliku od zemalja članica koje samostalno odlučuju i pokušavaju da sopstvene interese prilagode. Mi smo tu u nepovoljnoj poziciji, ali to se mora shvatiti kao jedna vrsta cene koja se plaća. To je nešto što nije prijatno, ali u nekom trenutku se takve stvari moraju uraditi i mi smo sada došli do toga. Konačna odluka će zavisiti od toga kako će se odvijati sukob u Ukrajini. Ako on bude trajao, to će biti sve teže… – smatra Visković.

Prema rečima Boška Jakšića, veliko je pitanje da li Aleksandar Vučić ima partnera za proevropsku vladu, jer pravi partner bi bio Dragan Đilas u takvoj vladi.

– A, Đilas zbog svoje karijere, biće dovoljno obazriv da u takvu vladu ne uđe. Druga mogućnost koja jeste Vučiću realna ali i, čini mi se svim proevropskim snagama, jeste da pruže spoljnu podršku Vučiću za odvajanje od Rusije. U parlamentu može da se daje spoljna podrška, pa vlada može da računa da će za te neke svoje odluke da dobije podršku za sankcije ili druge neke korake koji mogu da se očekuju da idu u tom pravcu – ističe Boško Jakšić.

"Ni prozapadna, ni proruska, već mešovito rešenje": Sagovornici Danasa o potencijalnim partnerima Vučića za Vladu 4
Foto: FoNet/Božana Pavlica

Ukoliko bude uveo sankcije, smatra Jakšić, Vučić će koristiti sva moguća sredstva, zbog kojih će dobiti razumevanje od zapada, da to ne bude nešto spektakularno, nego da se zavije u neke fraze, da su to neki interesi, da to ne znači da se prekidaju bliske veze sa Rusijom…

– Odluka o uvođenju sankcija Rusiji je izuzetno važna koliko i nevažna. Važna je jer se prekida jedan trend približavanja ka istoku a nevažna jer mi odavno imamo približavanje zapadu. Formalno ona ne predstavlja ništa ali u suštini, u praksi, znači vraćanje na početni geostrateški položaj Srbije – zaključuje sagovornik Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari