Opozicija pod udarom vlasti poziva na protest "Srbija protiv nasilja": Jesu li zahtevi realni i hoće li animirati javnost? 1Foto: BETAPHOTO/EMIL VAS/EV)

Dok deo opozicionih partija posle dva masovna ubistva prošle nedelje poziva građane da se u ponedeljak u 18 sati okupe ispred zgrade Skupštine Srbije na protestu „Srbija protiv nasilja“, predstavnici vlasti je optužuju da tragediju koristi u političke svrhe.

Uz to, ni sva parlamentarna opozicija nije jedinstvena, pa je deo desnice odbio da podrži zahteve i izneće svoje, poput Zavetnika ili POKS koji smatara da nije najbolje vreme  za protest iako su zahtevi opravdani. POKS neće sprečavati svoje sipatizere da na protets dođu.

Protest najavile poslaničke grupe Ujedinjeni, Narodna stranka, Zeleno-levi klub, Moramo-Zajedno, Demokratska stranka i Dveri.

Opozicija traži institucionalnu odgovornost, smenu ministra policije Bratislava Gašića, ministra prosvete Branka Ružića i šefa BIA Aleksandra Vulina. Ali i zaustavljanje promocije nasilja u javnom prostoru kroz momentalnu smenu članova REM-a, ukidanje rijaliti pograma i emisija koje promivišu nasilje, agresiju, nemoral i primitovizam, kao i zabranu štapanih medija koji promovišu primitvizam, krše medijske kodekse i emitiju lažne vesti. Uz to zahteva se o smena rukovodstva javnog servisa zbog emitovanja programa koji promiviše nasilje i kriminal.

Budući da ovo nije prvi put da oponeneti vlasti bezuspešno traže smenu državih funkcionera ili članova REM, postavlja se pitanje koliko su zahtevi opozicije realni i koliko mogu da mobilišu javnost.

Pitanje je i da li će broj građana koji dođu na protest biti pokazatelj opozicionog potencijala za nove izbore ili ne, s obzirom na to da će deo građana na skup doći zbog tragedije koja se dogodila a ne zbog poziva pojedinih opozicionih partija.

Politikolog Mladen Mrdalj ne veruje da biti veće mobilizacije.

– Već vidimo da neke partije neće učestvovati ukoliko neke druge budu učestvovale. Osim toga, postaviće se opet problem konkretizacije zahteva protesta i realnih izgleda da se ti zahtevi ostvare, od čega zavisi i brojnost i održivost protesta. Plašim se da opozicija nije izvukla pouke iz dosadašnjih poraza i da neće biti posledica po režim – navodi on za Danas.

Dok Dejan Bursać, saradnik Instituta za političke studije, za Danas kaže da misli da je dobro što je opozicija izbacila konkretne i jasne zahteve oko kojih uglavnom postoji slaganje.

– Kao i tokom prethodnih protesta, postoji taj rizik da se u međuvremenu rasplinu u zahtevima pod pritiskom ili glasnog dela opozicione javnosti ili sopstvenih nesuglasica ili pak zbog presinga od strane SNS. Zbog toga je ključno da zadrže fokus i osmisle kako srednjeročno mogu da mobilišu građane oko ovih zahteva, bez pada volumena protesta – ukazuje on.

Bursać skreće pažnju na to da se vidi da će vladajuće stranke svakako pokušati već od ponedeljka da zasene zahteve opozicije i sam protest pričom o opštim izborima.

– SNS je do sada uvek skrivao probleme iza Vučićevog ličnog rejtinga, ali u ovom slučaju to može da se pokaže kao rizik jer suprotstavljaju na vagi popularnost predsednika kao kontratežu besu nacije zbog ubistava. U političkom smislu, pitanje je da li će opozicija to uspeti da iskoristi i kanališe – zaključuje Bursać.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari