Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-promenifoto (BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ)

Lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović ocenio je danas da je uloga Ustavnog suda da štiti prava građana, a ne da prikriva kršenje Ustava, reagujući na izjavu predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova da se „teški predmeti guraju u fioku“.

„Uloga Ustavnog suda je da rešava teške predmete, odnosno političke konflikte u ustavnopravnom okviru. U suprotnom, politički konflikti se prelivaju u društvene tenzije i to je stanje haosa kojem danas svedočimo“, naveo je Manojlović u pisanoj izjavi.

Kao primer naveo je odluku u vezi sa projektom Rio Tinto.

„Dobar primer moralnog i stručnog pada Ustavnog suda je Rio Tinto odluka koju je čak najavio Aleksandar Vučić. Zamislite Ustavni sud čiju odluku za stranu kompaniju najavljuje političar na vlasti, a nisu odlučili o našoj predstavci povodom blokiranja narodne inicijative o zabrani iskopavanja litijuma već četiri godine“, rekao je Manojlović.

On je istakao da odgovornost za takvo stanje snose i političke institucije i sam Ustavni sud.

„Odgovornost za to snose oni koji su okupirali političke institucije, ali i oni u Ustavnom sudu koji nisu reagovali i zaštitili ustavni poredak Republike Srbije. Osnovna uloga Ustavnog suda jeste da bude zaštitnik prava građana, a ne političke vlasti“, poručio je lider Kreni-Promeni.

Manojlović je kritikovao i izjavu predsednika Ustavnog suda o kadrovskoj politici i radu stručne službe.

„Kao neko ko je pravnu karijeru započeo kao savetnik u Ustavnom sudu, mogu da kažem da je stručna služba zapravo najbolji deo ove institucije“, naveo je.

On je dodao da je, prema njegovom mišljenju, većina sudija Ustavnog suda nesposobna za samostalno odlučivanje.

„Ubeđen sam da od 15 sudija Ustavnog suda njih 13 nije u stanju da samostalno napiše ni jednostavnu odluku po ustavnoj žalbi“, rekao je Manojlović.

Govoreći o ranijem periodu, ocenio je da je kadrovska politika u Ustavnom sudu bila kvalitetnija, posebno zahvaljujući tadašnjoj predsednici Bosi Nenadić.

Manojlović je ukazao i da od 2015. godine nije održana nijedna javna rasprava u postupcima normativne kontrole, iako je to ustavna obaveza.

„Drugi razlog zbog kog se izbegava normativna kontrola jeste činjenica da se Sud pretvorio u sluškinju političke vlasti, umesto da bude njen kontrolor“, zaključio je Manojlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari