Šef Misije EU predao Ani Brnabić izveštaj EK: Šta je sve poručio u Skupštini Srbije? 1Foto: Milos Tesic/ATAImages

Šef Misije Evropske unije u Beogradu Andreas fon Bekerat predao je danas predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama.

Fon Bekerat izjavio je danas u Skupštini Srbije da izveštaj Evropske komisije konstatuje da je zapaljiva retorika dodatno produbila društvene podele i oslabila poverenje među ključnim akterima.

Šef delegacije EU u Srbiji naveo je da ovaj izveštaj treba posmatrati u kontekstu brzo promenjivog geopolitičkog okruženja, te da svako buduće proširenje mora doprineti jačanju EU.

„Evropska unija već preduzima korake kako bi se pripremila za nove članice. Komisija procenjuje uticaj proširenja na ključne oblasti politika i obezbeđuje očuvanje integriteta naše Unije i njenih demokratskih vrednosti i nakon pristupanja novih zemalja. Današnji izveštaj služi upravo tom cilju. On predstavlja plan reformi koje će doneti konkretne koristi građanima Srbije i koje će učiniti i Srbiju, a samim tim i našu Uniju, snažnijom“, naveo je on.

Fon Bekerat rekao je da su reforme od suštinskog značaja za samu srpsku demokratiju, za privredu i društvo, kao i za ostvarenje strateškog cilja Srbije – članstva u Evropskoj uniji, a sve to u korist građana Srbije.

„Iako su zabeleženi određeni pozitivni pomaci, tempo reformi se značajno usporio. Tokom protekle godine svedoci smo rastuće polarizacije u srpskom društvu. Tragični incident urušavanja nadstrešnice na stanici u Novom Sadu izazvao je proteste i duboku zabrinutost zbog korupcije, kao i zbog uočenog nedostatka transparentnosti i odgovornosti u javnim projektima, uz primere prekomerne upotrebe sile prema demonstrantima i pritisaka na civilno društvo“, istakao je.

Izveštaj, napomenuo je on, konstatuje da je zapaljiva retorika dodatno produbila društvene podele i oslabila poverenje među ključnim akterima.

Ambasador je istakao važnost dijaloga, ali i da EK i dalje ocenjuje da Srbije treba da ispuni početne uslove za otvaranje Klastera 3, a to su konkurentnost i inkluzivni rast.

„Odluka o formalnom otvaranju ovog klastera sada je u rukama država članica EU. Srbija nastavlja da EU integracije proglašava svojim strateškim ciljem, a Evropska unija taj cilj shvata ozbiljno. Sada je trenutak da se te reči potkrepe konkretnim delima. Srbija mora da sprovede uverljive i merljive reforme u svim oblastima, a pre svega u oblasti vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija, slobode izražavanja i medija, te poštovanja ljudskih prava – sve u okviru onoga što nazivamo „fundamentalima“ procesa pristupanja“, naveo je.

Kao pozitivne pomake, šef delegacije EU u Srbiji istakao je da je Srbija izmenila svoje medijsko zakonodavstvo, čime ga je približila propisima Evropske unije. Izveštaj takođe prepoznaje napredak u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma i dalje usklađivanje sa politikama unutrašnjeg tržišta EU, napomenuo je.

„Komisija pozitivno ocenjuje i nastavak saradnje u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala i terorizma, kao i u oblasti pravosudne, policijske i carinske saradnje, sve uz podršku agencija EU za pravosuđe i unutrašnje poslove. Iako izveštaj uzima u obzir samo sprovedene reforme, Komisija pozdravlja nedavni napredak u imenovanju novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), kao i tekući zakonodavni proces u vezi sa Zakonom o jedinstvenom biračkom spisku. Pozivamo da se ovi procesi privedu kraju i sprovedu na verodostojan, transparentan i inkluzivan način, uz učešće svih relevantnih aktera“, ukazao je on.

On se i zahvalio svima koji su učestvovali u ova dva procesa, naročito predstavnicima vlasti, civilnog društva i opozicije.

„Istovremeno, izveštaj Evropske komisije naglašava niz oblasti u kojima je neophodan hitan napredak. Od Srbije se očekuje da prevaziđe zastoje u oblasti pravosuđa i osnovnih prava. Neophodno je hitno zaustaviti nazadovanje u oblasti slobode izražavanja, kao i rešiti problem erozije akademskih sloboda. Izborni okvir mora biti reformisan u skladu sa svim relevantnim preporukama – a to je, uostalom, i zahtev građana Srbije“, naveo je on.

Ambasador je poručio da vlasti Srbije takođe moraju jasno definisati svoj strateški izbor i izbegavati anti-EU retoriku i dodao da očekuju proaktivniju i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

„Budućnost Srbije je u Evropskoj uniji i to mora biti jasno – ne samo kroz reči, već kroz dela i politike. To, takođe, podrazumeva snažnije i doslednije usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Zabeležen je i određeni napredak u pogledu usklađivanja sa ovom politikom, koji u potpunosti nije obuhvaćen izveštajem zbog datuma preseka podataka. U izveštaju se navodi da stopa usklađenosti iznosi 63 odsto, dok je danas 66 odsto. Ovaj pristup treba dalje jačati i dosledno sprovoditi“, ukazao je.

Ambasador je podvukao da izveštaj potvrđuje, u skladu sa pregovaračkim okvirom, napredak u oblasti vladavine prava i normalizacija odnosa sa Kosovom će i dalje određivati ukupan tempo pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

„Konstruktivno učešće u procesu normalizacije odnosa predstavlja i uslov u okviru novog programa „Reforma i rast za Zapadni Balkan“. Kroz dijalog koji vodi EU, i Srbija i Kosovo moraju u potpunosti sprovesti svoje obaveze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegovog aneksa o sprovođenju, kao i svih prethodnih sporazuma. Srbija, takođe, mora obezbediti odgovornost za događaje na severu Kosova iz jeseni 2023. godine“, naveo je ambasador.

Fon Bekerat je rekao i da EU čvrsto veruje da je budućnost Srbije članstvo u evropskoj zajednici i da su spremni da nastave da podržavaju Srbiju u njenim demokratskim i institucionalnim reformama. Ali je napomenuo da je taj proces u rukama Srbije.

„Tempo i pravac pristupanja zavisiće od nje same. Zemlja mora prevazići unutrašnje podele, obnoviti poverenje među političkim i društvenim akterima i stvoriti prostor za inkluzivan dijalog. Potrebno je videti konkretan napredak u oblasti vladavine prava, izbornog okvira i reforme medija. Te reforme nisu lake, ali su vredne truda. Srbija mora jasno da definiše svoj strateški pravac. Proširenje je strateški izbor. Posvećenost Srbije evropskom putu mora biti potvrđena i rečima i delima. Ona mora biti vidljiva kroz odlučne poteze, dosledne reforme i javni diskurs koji osnažuje evropsku budućnost Srbije. I za sam kraj, želeo bih da izrazim nadu da napredak koji smo nedavno videli u vezi sa REM Savetom i Jedinstvenim biračkim spiskom može predstavljati početak obnove poverenja među ključnim akterima, što bi doprinelo uspešnijem sprovođenju reformi i u drugim važnim oblastima“, zaključio je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari