Foto FoNet Aleksandar MijailovićStrateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) plus je za aktuelnu vlast, ali sa njima nije potpisan nikakav dokument o strateškom dijalogu, već je samo rečeno da se on vodi, dok sa drugim zemljama imamo potpisane dokumente koji te odnose tretiraju kao strateške, izjavio je za FoNet Srećko Đukić, član Evropskog pokreta u Srbiji.
U intervjuu za spoljnopolitički serijal Agreman, Đukić je rekao da taj dijalog otvara prostor za investicije poput najavljenog projekta reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3”, koji kao ideja postoji decenijama.
„SFR Jugoslavija je tada ocenila da je to skup i veliki zalogaj za nju. Sada se procenjuje da će koštati desetine milijardi dolara i, ako bi danas počeo da se radi, taj projekat ne može da se završi u narednih deset godina”, rekao je.
Đukić smatra da je za Srbiju „Đerdap 3” ogromno opterećenje, da je reč o novim zaduženjima u iznosima od više milijardi dolara i da država nema gotov novac za to.
„To znači da mi u narednih ne znam koliko decenija od te struje nećemo imati nikakvu vajdu, već će je imati Amerikanci koji su prodali tehnologiju, izveli radove i u čijem će vlasništvu elektrana praktično i biti”, upozorio je on.
Đukić konstatuje da je dobro što se infrastruktura gradi, ali ističe da se zemlja ne može više razvijati po dosadašnjem modelu.
„Ako neko misli da se zemlja može razvijati tako što stalno daješ koncesije stranim silama uz uzimanje kredita, te da sve u zemlji grade stranci — ta politika ima svoj kraj, a taj kraj će biti strahovito težak za građane ove zemlje kada jednog dnia počnu da otplaćuju dugove”, smatra nekadašnji ambasador i podseća na primer poljoprivrede.
„Zemlju smo dali Kinezima, Arapima, nema kome nismo. Šta je nama ostalo, od čega će ovaj narod živeti za deceniju ili dve?”, upitao je on.
Istakao je da se najbolja obradiva zemlja pretvara u građevinsko zemljište i da u Srbiji ima sve manje obradivih površina.
„To domaćinska kuća ne radi; srpski seljak nikada ne bi radio tako”, misli Đukić.
Sagovornik FoNeta kaže da se aktuelna vlast do sada održavala na politici sedenja na više stolica, te je naveo da je to davalo određene rezultate i ovoj vlasti, a delom i prethodnoj.
„Suštinski, ta politika nema ni stratešku dubinu ni stratešku viziju; ona je kao pčelica koja leti sa cveta na cvet.
Međutim, ta politika se kruni i ozbiljno je načeta”, ukazuje on.
Prema njegovim rečima, vlast u Srbiji je „izgubila” Evropsku uniju (EU), a politika koju je Beograd vodio prema EU je potrošena.
„Napori Antonija Košte i Ursule fon der Lajen da ožive evropski put Srbije nisu dali rezultate”, rekao je Đukić, koji je mišljenja da Srbija sve više postaje izolovano ostrvo.
„Kada pođete u bilo koju članicu Evropske unije, imate problema i da uđete u EU, ali i da iz nje izađete, a to pokazuje izolovanost Srbije.”
On ističe da je Srbiji potrebna potpuno nova politika kako bi se oživeo put ka članstvu u EU.
„Mislim da ova vlast, bez obzira na to da li će ostati još pola godine ili duže, za to nema snage i tu više ništa ne može da uradi”, rekao je.
Sagovornik FoNeta podseća na nedavnu posetu predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kijevu i navodi da je reč o „eklatantnom primeru neverovatne demonstracije njegovog antievropskog odnosa”.
„Mislim da je to bio dovoljan signal liderima EU da se uvere šta je to politika Beograda danas i kuda je otišla, te da se ona sa tog puta neće vratiti”, kaže Đukić.
On smatra da je srpska vlast do sada bila kooperativna prema EU, posebno po pitanju Kosova, te da je „isporučila celo Kosovo”.
Komentarišući odnos EU prema aktuelnim političkim zbivanjima u Srbiji, Đukić je ocenio da je opozicija slaba i da nije dostojna alternativa vlastima, pa je kao takvu niko iz Brisela neće podržati.
„Naša opozicija ne dostiže ni parlamentarni cenzus — kako onda možete da očekujete da neko podrži takvu opoziciju i da ona sa 3 do 5 odsto podrške dođe na vlast? Što se tiče studenata, EU će tek da se odredi prema njima kada taj pokret dobije svog lidera i kada budu raspisani izbori.”
Đukić kaže da čelnici EU, Antonio Košta i Ursula fon der Lajen, imaju uravnotežen odnos prema Srbiji, ali da evropski komesari i Evropski parlament nemaju takav stav.
„Oni se određuju prema tome kako na Srbiju gledaju glavne države EU, a ni Berlin, ni Pariz, ni Rim nemaju negativan odnos prema Beogradu, ali će sledeći izbori biti presudni za to”, zaključio je u intervjuu za FoNet Srećko Đukić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


