"Srpska strana spremna da ode daleko": Sagovornici Danasa o situaciji na severu Kosova koja je napeta kao 1999. i 2011. godine 1Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

– Ako pokušamo da gledamo šire od odnosa između Kosova i Srbije, možemo shvatiti tendenciju da se stvara kriza baš na severu Kosova, ali poznajući dobro srpsku zvaničnu politiku ne verujem da je to njen trenutni interes uprkos oštrim i kritičkim izjavama naspram kosovskih vlasti, navodi za Danas analitičar Fadil Lepaja upitan za aktuelnu situaciju na Kosovu i odnos Beograda i Prištine pred sastanak u Briselu 18. jula, kada će se susresti predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti.

Lepaja ocenjuje da Vučić ne kontroliše potpuno neke od ključnih institucija, naročito onih iz oblasti bezbednosti.

Dodaje da očekuje da nakon briselskog sastanka predsednik Srbije da izjave koje će, kako navodi, morati da poštuju i oni kojima kriza više odgovara.

Naime, očekujem da će Vučićeve izjave sadržati ono što se mora učiniti da ne bi došlo do sukoba između Srbije i NATO snaga zbog interesa koji zapravo nisu srpski, navodi analitičar.

On kaže da je Kurti svestan da prihvatanje bilo kakvog neravnopravnog odnosa sa Srbijom, ili svaki neprincipijelni pritisak Srbije ne vodi u dobrom pravcu, ka dobrim međususedskim odnosima niti evropskom putu na kojem se pretpostavlja da Kosovo i Srbija treba da pomažu jedna drugu, a ne da jedna drugu ometaju. Kurti će zbog toga insistirati na reciprocitetu i za to ima sigurnu podršku SAD, a i većine zapadnih zemalja.

Upad Srbije na severu bi značio ulazak Srbije u rat sa NATO-m, a verovatno bi to bio uvod u jedan sirijski scenario za Srbiju što niko dobronameran na Balkanu ne želi, jer time svi gube, navodi Lepaja.

A situacija u severnom delu Kosovske Mitrovice takva je da građani govore da napetost ovih razmera nije viđena od rata 1999. godine, dok „nešto skromniji“ porede sa barikadama 2011. godine. Niko ne pamti ovako napete odnose, ne može se porediti sa barikadama zbog registarskih tablica krajem prošle godine, prenosi atmosferu u Mitrovici politikolog Ognjen Gogić.

– To znači da srpska strana je spremna da ode daleko, da pruži otpor, ako ne i oružani otpor da se spreči sprovođenje mera Prištine. Tu manje važno postaje ko je opalio prvi metak. Ali srpska strana je spremna da ne dozvoli da se barikade uklone, dok albanska stranka uklanjanje istih, nakon njihovog postavljanja, očekuje. Ljudi ovde ne isključuju mogućnost da, u najblažem slučaju, bude razmene vatre, navodi Gogić.

Ovaj politikolog navodi da se ne očekuje da 18. avgusta u Briselu bude postignut bilo kakav sporazum, a jedna od „alternativa“ ako do dogovora ne dođe su barikade, za koje se očekuje da će Priština poslati ROSU jedinice da ih uklone.

– To je ono kako se priča o Mitrovici. Prošle godine su bile barikade zbog tablica, ali nije postojao takav strah kao danas. Delovalo je da Beograd i Priština žele da blokiraju dijalog, dok danas se čini da nije blokada cilj, već da žele da isteraju svoje stavove do kraja, kaže Gogić.

On dodaje da je na delu verbalna eskalacija, to jest da se Kurti i Vučić nadmeću u jačini izjavama, čime žele da pokažu svoju odlučnost u sprovođenju onoga što su im namere. To što je Priština nakon blokada 31. jula odlučila da pomeri za mesec dana sprovođenje mera ne znači, kaže Gogić, da popuste u svojim stavovima. Obe strane su istrajne – Priština da nametne volju oko tablica i ličnih karata, a Beograd da to ne dozvoli.

Želim da verujem da tu prevagu mogu da imaju NATO i KFOR i zakasneli sastanak sa Stoltenbergom, kao i EAAS koja je izdala saopštenje da obe strane snose odgovornost za eventualne sukobe. Nadam se da će doći do pritiska Amerikanaca i KFOR, jer SAD ne želi da dođe do sukoba, zato što bi to značilo da bi Rusi mogli da mešetare, smatra Gogić.

Naš sagovornik iznosi i problem Srba u enklavama na jugu Kosova i Metohije, koji su, kaže, potpuno nezaštićeni u slučaju nekog sukoba. Došlo je do velike eskalacije i više nije pitanje o tablicama i ličnim kartama, već situacija mora da se smiri, pa tek onda da se govori o ovim pitanjima, napominje ovaj politikolog, a za to je ključno da se da veći rok od sadašnjih mesec dana, ali i uloga medijatora u dijalogu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari