Zasad samo forma, bez suštine 1Foto: Stefana Savić

Ne treba očekivati prevelike domete konsultativnih razgovora koje su proteklih dana vodili poslanici Evropskog parlamenta sa predstavnicima poslaničkih grupa u Skupštini Srbije budući da će evropski posrednici posle Uskrsa razgovarati i sa vanparlamentarnom opozicijom i tek nakon toga na osnovu svega što su čuli napraviti i preložiti agendu i format budućeg međustranačkog dijaloga vlasti i opozicije o unapređenju izbornih uslova, čiji se početak najavljuje za jun.

To se nezvanično može čuti od izvora bliskih evropskoj četvorci, koju čine poslanici EP Tanja Fajon i Vladimir Bilčik, i dvojica bivših poslanika EP Eduard Kukan i Knut Flakenštajn, a koja je od ponedeljka do juče preko video-veze razgovarala najpre sa predstavnicima SNS i SPS, zatim SVM i PUPS, pa JS i SDPS i poslednjeg dana sa poslaničkim grupama „Ujedinjena dolina SDA Sandžaka“ i „Stranka pravde i pomirenja i Ujedinjena seljačka stranka“.

Javnost u Srbiji, zbog takvog dogovora, nije upoznata sa detaljima tih razgovora, ali na osnovu onoga što se moglo čuti u retkim izjavama za medije pre i posle konsultacija, može se zaključiti da su se predstavnici vladajućih partija držali svoje mantre da im niko sa strane neće i ne može nametati gotova rešenja.

Uz to se da primetiti da se o suštinskim problemima nije razgovaralo, te da se o izbornim uslovima, razdvajanju izbora i slobodi medija govorilo vrlo načelno, te da su ozbiljna pitanja vezana za te teme tek ovlaš dotaknuta.

Prema rečima naših izvora, tokom razgovora nije bilo velikih nesuglasica budući da se vladajuće partije nisu protivile bilo kakvim razgovorima koji će uslediti, a posebno su predstavnici vlasti naglašavali svoje učešće u, za njih uspešnoj prvoj fazi, dijaloga koji je vođen poslednjih meseci 2019.

To je razumljivo, s obzirom na to da vlast svesno i namerno ulazi u ovaj dijalog sa znanjem da su u njenim rukama i nož i pogača, te da od nje zavisi u kojoj meri će izaći u susret onome što se traži.

To da dva aktuelna i dva bivša evropska poslanika ne mogu da nateraju vlast u Srbiji da uradi bilo šta znali su i 2019, a znaju i sada, poznavaoci prilika i odnosa i ovde i u EU.

Da se naprednjaci i njihovi koalicioni partneri uprkos evropskim poslanicima osećaju sasvim lagodno, demonstrirajući da mogu da rade šta im se hoće, pokazuje i to da vlast bez da joj to ikako iz EU javno zameri, organizuje 28. aprila svoj dijalog sa partijama koje ne žele prisustvo stranaca.

U njemu će čak učestvovati i predsednik SNS Aleksandar Vučić, koji obavlja i funkciju predsednika Srbije.

Pa se opravdano postavlja pitanje koji dijalog će imati prednost kada bude došao red da se dogovoreno sa tih razgovora ispuni.

Pritom vlasti ide na ruku i to što posrednici iz EP uopšte ne računaju na mogućnost prevremenih izbora, pa iz, za opoziciju kako saznajemo, nepoznatih razloga, sporo rade na organizaciji međustranačkih razgovora.

Ipak, šta vladajuće partije, naprednjaci i socijalisti, misle o budućem dijalogu trebalo bi da bude jasno kada evropski parlamentarci 7. maja predsedniku Skupštine Srbije Ivici Dačiću, kako je sam najavio, iznesu svoje zaključke i predlog o agendi i formatu međustranačkih razgovora.

Kako sada stvari stoje, ne treba očekivati da će se u vladajućoj koaliciji oko toga dići velika prašina, budući da oni to, čini se, shvataju kao neobavezujući proces.

Od dijaloga sa posrednicima iz EP svakako više očekuje opozicija koja već mesecima očekuje početak tih razgovora i koja je čak spremnila i svoje platforme u kojima se navode uslovi koje vlast treba da ispuni kako ne bi bilo ponovnog bojkota.

Ma koliko od razgovora očekuje, opozicija ipak pokazuje nezrelost time što mesecima nije uspela da se dogovori oko toga kako će ući u te razgovore.

Imamović: Potreban smena rukovodstva RTS

Enis Imamović, zamenik predsednika manjinske poslaničke grupe „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“, uoči razgovora sa evropskim poslanicima podsetio je da ništa od dogovorenog iz prve faze dijaloga 2019. nije ispunjeno. On je za televiziju N1 rekao da je na tom dijalogu traženo da se Sandžak definiše kao posebna izborna jedinica iz kojeg će se birati najmanje 20 poslanika kao i da se formira organ izvršne vlasti koji bi se bavio ispunajvanjem uslova za fer izbore. On je naglasio važnost kontrole državnih organa kako ne bi sprovodili kampanju za vladajuću stranku, a smatra i da je potrebna smena Programskog odbora i rukovodstva RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari