Čak 69 odsto infekcija među medicinskim osobljem nikada ne bude dijagnostikovano 1Foto: Beta/Dragan Gojić

Pandemija kovida 19 je pogodila 210 zemalja i teritorija, od kada su prvi slučajevi zaraze pojavili u Kini u decembru prošle godine, u svetu je preko 25 miliona ljudi obolelo i 851.300 preminulo, a naučnici i dalje pokušavaju da dođu do odgovora o novom virusu korona.

Veliki deo infekcija kovidom 19 među medicinskim osobljem ostane neotkriven, rezultati su najnovijeg istraživanja američkog Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti.

Istraživanje je počelo u aprilu i obuhvatilo je zdravstvene radnike u 12 država koji su na „prvoj liniji fronta“ kada je u pitanju borba protiv pandemije, a pokazalo se da je jedan na svakih 20 imao antitela koja su dokaz o prethodnoj infekciji, kao i da čak 69 odsto tih infekcija nikada nije dijagnostikovano.

Među onima koji su imali antitela, oko trećine ispitanih je izjavilo da nisu imali nikakve simptome tokom prethodnih meseci, oko polovine nikada nije ni posumnjalo da su bili zaraženi, a dve trećine njih nikada nisu imali pozitivan rezultat na testiranju.

Autori studije navode da su antitela bila manje prisutna među zdravstvenim radnicima koji su prilikom svakog susreta sa pacijentima imali maske, a više na mestima gde nije bilo dovoljno zaštitne opreme za osoblje.

Ubrzo pošto je objavljeno da novi virus korona može da prodre u ćelije srčanog mišića, naučnici su došli do otkrića da u zaraženim ćelijama dolazi do nepravilnosti u funkcionisanju.

U laboratorijskim eksperimentima istraživači su virusom inficirali ćelije srčanog mišića, zvane miociti, i otkrili da ove ćelije, pre nego što umru, ubrzano gube svoja „elektrofiziološka i kontraktilna svojstva“. To znači da inficirane ćelije otežano provode električne impulse koji regulišu otkucaje srca i skraćivanje ili produžavanje vlakana koje služi tome da srce može da se širi i skuplja kako bi pumpalo krv.

U izveštaju koji je objavljen na portalu za biološke nauke „bioRxiv“, istraživači navode da, iako postoji mogućnost da eksperimenti nisu u potpunosti replicirali ono što se događa u ćelijama u telu, rezultati ukazuju na to da su simptomi vezani za probleme sa srcem kod obolelih od kovida 19 direktna posledica virusa i upozoravaju da su kod pacijenata koji se oporave moguće dugoročne srčane komplikacije.

Jedna studija koju su sproveli kineski naučnici pokazala je da se kod dece, osim uobičajenih pokazatelja zaraze, često javljaju i simptomi povezani sa očima, kao što su svrab, bockanje, crvenilo i suvoća i iscedak iz oka.

Oni su ustanovili da je među 216 dece hospitalizovane zbog kovida 19, 23 odsto njih imalo takve probleme sa očima, što je češće bio slučaj kod onih pacijenata koji su imali i druge simptome kao što su kašalj i groznica. Problemi su uglavnom bili blagi i brzo su se povlačili bez ikakvog tretmana ili uz primenu kapi za oči.

– Ohrabrujuće je saznanje da je većina dece najpre imala druge simptome. Bili bismo više zabrinuti ako bi se crvenilo i drugi problemi sa očima širili od jednog deteta na drugo, rekao je za Rojters doktor Daglas Fredrik, šef pedijatrijske oftalmologije u njujorškoj bolničkoj mreži Zdravstveni sistem Maunt Sinai, ali je dodao i da takav vid prenošenja nije u potpunosti isključen.

Upotreba mobilnih i prognoze

Američki naučnici su ustanovili da obrasci upotrebe mobilnih telefona mogu da ukažu na povećanje, odnosno smanjenje stope zaraze u određenim područjima.

Oni su analizirali javno dostupne podatke o aktivnosti i lokacijama mobilnih telefona korisnika u 2.740 okruga širom Sjedinjenih Država.

Kada je pandemija počela, aktivnost mobilnih telefona je znatno opala na javnim mestima dok se povećala u domovima, a dve nedelje kasnije su oblasti u kojima su ove promene bile najveće imale najnižu stopu zaraze.

Zaključak ovog istraživanja je da bi javno dostupni podaci o lokacijama i aktivnostima mobilnih telefona mogli da pomognu zdravstvenim zvaničnicima da bolje predviđaju porast ili smanjenje broja zaraženih u određenim oblastima i da se shodno tome donose odluke o uvođenju restriktivnih mera i njihovom popuštanju ili ukidanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari