univerzumUniverzum, foto: agsandrew, YAY Media AS / Alamy / Profimedia

Univerzum se verovatno neće raspasti preko noći… ali to ne znači da je takav scenario potpuno nemoguć.

Da li Univerzum može da eksplodira?

Postoji jedan ozbiljan problem vezan za takozvano Higsovo polje – energetsko polje koje česticama daje masu. Naučnici su otkrili da se ono nalazi opasno blizu unutrašnje nestabilnosti. Čak i kada nema čestica, Higsovo polje ima pozadinsku, nenultu „vakumsku energiju“.

Međutim, istraživanja pokazuju da to možda nije njegovo najniže moguće energetsko stanje, već samo privremena „udolina“ u kojoj se nalazi.

Analogija bi bila lopta koja se kotrlja niz brdo i zaglavi se u udubljenju pre nego što stigne do dna. Iako je stabilna u toj rupi, ona zapravo nije dostigla najnižu tačku energije, piše Science Focus.

Fizičari ovakvo stanje nazivaju „metastabilnim“, a tu pozadinsku energiju opisuju kao „lažni vakuum“. Prema dosadašnjim merenjima, izgleda da živimo upravo u takvom univerzumu – u stanju koje deluje stabilno, ali možda to zapravo nije.

Šta bi se dogodilo ako se sve promeni?

Ako bi Higsovo polje nekako „preskočilo“ u stanje niže energije, došlo bi do fenomena poznatog kao raspad vakuuma. To bi imalo dramatične posledice.

Zakoni prirode kakve poznajemo više ne bi važili. Fizika, hemija, pa samim tim i biologija, funkcionisale bi potpuno drugačije – ili uopšte ne bi postojale.

Univerzum bi se urušio u potpuno novo stanje postojanja, praktično bi uništio sam sebe i ponovo se „rodio“ u naletu energije. Kako bi taj novi univerzum izgledao – nemamo način da saznamo.

Koliko je to verovatno?

Da bi se pokrenuo raspad vakuuma, potrebna je ogromna količina energije koncentrisana u veoma malom prostoru. Za sada ne postoji poznat proces koji bi to mogao da izazove.

Ipak, kvantna fizika uvodi još jednu mogućnost – fenomen koji se naziva „tunelovanje“. On omogućava da Higsovo polje spontano „preskoči“ u drugo energetsko stanje, kao da lopta iz analogije jednostavno prođe kroz prepreku i izađe iz udubljenja.

Srećom, proračuni pokazuju da je to ekstremno malo verovatno – moglo bi da se dogodi jednom u 10¹⁰⁰ godina (broj sa 100 nula).

Naravno, to što je nešto malo verovatno ne znači da je nemoguće.

Negde se možda već dešava

Postoji i teorijska mogućnost da je raspad vakuuma već negde u svemiru započeo i da se širi brzinom svetlosti. Takav talas uništio bi sve pred sobom – a mi to ne bismo ni primetili dok ne stigne.

Ipak, razloga za paniku nema. Šanse su toliko male da je ovo više fascinantna naučna ideja nego realna pretnja.

U suštini, iako naš univerzum možda nije savršeno stabilan, dovoljno je „siguran“ da možemo mirno da nastavimo sa svakodnevnim životom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari