Hrana, foto: Shutterstock/Anastasia VotekovaSa prvim toplim danima stiže i sezona roštilja – duga popodneva u dvorištima, večere na terasama i stolovi puni salata, mesa i raznih priloga. Hrana na stolu ostaje satima.
Da li je hrana koja je dugo stajala napolju bezbedna i gde je granica između opuštenog letnjeg druženja i potencijalnog rizika po zdravlje?
Stručnjaci za bezbednost hrane upozoravaju da upravo tokom toplijih meseci raste opasnost od razvoja bakterija u hrani koja predugo stoji van frižidera. Kako prenosi The Kitchn, pitanje nije samo šta jedemo — već koliko dugo je to stajalo na stolu.
Prema Donu Šafneru, profesoru prehrambene nauke sa Rutgers University, osnovno pravilo glasi: hrana ne bi trebalo da stoji na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Ako je napolju veoma toplo, posebno tokom letnjih vrućina, taj period se skraćuje na svega jedan sat.
Ipak, kako objašnjava, pravila nisu potpuno crno-bela. Restoranima je, na primer, u određenim uslovima dozvoljeno da toplu ili hladnu hranu drže van rashladnih sistema i do četiri sata. Ključna razlika je u načinu rukovanja i kontroli higijene.
Nutricionistkinja Ejmi Kiting iz organizacije Consumer Reports kaže da je hrana uglavnom bezbedna ako se vrati u frižider unutar preporučenog vremenskog okvira. Ali ako je satima stajala napolju na visokim temperaturama, stručnjaci savetuju da je ipak ne jedete.
Zanimljivo je da problem često nije sama hrana, već način na koji je izložena spoljnim uticajima. Mnogi misle da su najrizičnije salate sa majonezom ili mlečnim proizvodima, ali Šafner objašnjava da mnogo veću opasnost predstavlja kontaminacija bakterijama preko ruku, pribora ili tanjira.
Drugim rečima, nije najveći problem sam majonez — posebno industrijski, koja je dovoljno kiseo da uspori razvoj bakterija — već ono što se dešava tokom serviranja i rukovanja hranom.
Posebno je važno razumeti razliku između pokvarene i kontaminirane hrane. Hrana koja ima neprijatan miris ili ukus često nije ozbiljno opasna, dok ona koja izgleda potpuno normalno može sadržati bakterije poput salmonele, ešerihije koli ili stafilokoka.
Tokom roštiljanja dodatni problem predstavlja takozvana unakrsna kontaminacija. Ako sirovo meso stoji na jednom tanjiru, a zatim se na isti tanjir bez pranja vrati pečeno meso, bakterije se lako prenose. Isto važi i za hvataljke, noževe i daske za sečenje.
Stručnjaci zato savetuju nekoliko jednostavnih pravila:
hranu ne ostavljati dugo na suncu,
salate i priloge vraćati u frižider čim je moguće,
koristiti poseban pribor za sirovo i pečeno meso,
i obavezno proveravati temperaturu mesa tokom pečenja.
Jer letnji roštilj možda deluje bezazleno, ali visoke temperature i nekoliko sati na otvorenom dovoljni su da omiljeni obrok pretvore u ozbiljan zdravstveni problem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


