Kako se nemačka nauka izborila za otvoreni pristup (1. deo) 1

Kada su se pre tri godine nemačke biblioteke, univerziteti i istraživačke institucije udružile kako bi primorale tri najveće naučne izdavačke kuće da promene način poslovanja i poslušaju sve jače glasove u međunarodnoj naučnoj zajednici, nisu očekivali da će njihovi napori uroditi plodom tek početkom 2019.

Njihova ideja je da, u zamenu za određenu godišnju novčanu naknadu, istraživanja i studije nemačkih autora budu besplatno dostupne za čitanje korisnicima širom sveta, a da istraživači i naučnici iz Nemačke dobiju pristup svim onlajn sadržajima izdavača koji pristanu na dogovor.

Okupljeni u konzorcijumu Project DEAL 15. januara potpisali su ugovor sa američkom izdavačkom kućom Wiley, koja izdaje naučne i akademske publikacije i časopise, i koja je samim tim postala prva od planirane tri kuće koja se, makar i delimično, okrenula otvorenom pristupu.

Kako se nemačka nauka izborila za otvoreni pristup (1. deo) 2

Ugovor je potpisan u Berlinu, i to na tri godine. Zahvaljujući njemu, naučnici sa preko 700 nemačkih akademskih institucija moći će da pristupe svim naučnim časopisima koje je Wiley izdao od 1997. do danas, kao i da objave svoje radove u svim žurnalima ove izdavačke kuće iz Nju Džersija. Godišnja suma zavisi od broja studija koje nemački autori objavljuju u časopisima ovog izdavača (oko 10, 000 u prethodnih neoliko godina), objašnjava jedan od pregovarača sa nemačke strane, fizičar Gerard Majer sa Instituta Fric Haber.

„Mi smo ubeđeni da je ovo važan i specijalan momenat na putu ka otvorenijem pristupu i nauci otvorenoj za sve“, rekao je Gido Herman, glavni urednik izdavačke kuće Wiley, na konferenciji za medije.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari