Megaloblastna anemija je bolest koja nastaje zbog poremećaja u sazrevanju matičnih ćelija u kostnoj srži. Uzrok tome je poremećena sinteza dezoksiribonukleinske kiseline (DNK).

U perifernoj krvi ova bolest se manifestuje manje ili jače izraženom pancitopenijom (nedostatak sve tri krvne loze), megalocitozom (velikim ovalnim eritrocitima), teškim stepenom normohromne anemije (malokrvnosti), sa smanjenim brojem eritrocita, hemoglobina, i povišenim vrednostima zapremine eritrocita. Kako se radi o poremećaju sazrevanja matične ćelije, često je u perifernoj krvi prisutno smanjenje i broja belih krvnih zrnaca (leukocitopenija) i krvnih pločica (trombocitopenija).

U najvećem broju slučajeva (95 odsto) bolest je uzrokovana nedostatkom vitamina B-12 (kobalamina) i ili vitamina B-9 (folne kiseline), dok se retko oboleva usled naslednog ili stečenog poremećaja u sintezi DNK. Vitamin B-12 se nalazi u namirnicama životinjskog porekla, svinjskom i junećem mesu, džigerici, ribi i jajima i količina koju svakodnevnim konzumiranjem hrane unosimo uglavnom je dovoljna. Nedostatak najčešće nastaje usled poremećaja resorpcije vitamina B-12 kod bolesnika sa atrofičnim gastritisom, usled nedovoljnog lučenja unutrašnjeg činioca, neophodnog za resorpciju ovog vitamina u tankom crevu i tada se bolest naziva perniciozna anemija.

Pored kostne srži i periferne krvi, bolest zahvata i nervni sistem, što se manifestuje degenerativnim promenama u kičmenoj moždini i perifernim živcima. Bolest počinje postepeno sa zamaranjem, malaksalošću, lupanjem srca i često neurološkim poremećajima kao što su trnjenje, mravinjanje, bockanja, žarenja ruku i nogu (parestezije), otežan hod, inkontinencija (otežana kontrola mokraće i stolice), poremećajima dubokog senzibiliteta, gubitak pamćenja, a često se javljaju i psihijatrijski poremećaji kao što su depresije, psihoze, promene ličnosti. Koža obolelog postaje bledožuta (boja slame), beonjače žute, jezik gladak. Zbog leukocitopenije često se javljaju infekcije, a zbog trombocitopenije spontana krvavljenja u koži. Kod 10 odsto osoba starijih od 70 godina vrednosti kobalamina u serumu su snižene ili su na donjoj granici normalnih vrednosti. Deficit kobalamina se često javlja i kod vegetarijanaca. Pored krvne slike, kod ovih bolesnika potrebno je uraditi biohemijske analize gde se nalaze povećane koncentracije nekonjugovanog bilirubina, laktatdehidrogenaze (LDH) i gvožđa uz smanjenje koncentracije kobalamina. Povišeni su metilmalonična kiselina i homocistein u serumu. Česta je udruženost Helicobacter infekcije i hroničnog gastritisa sa deficitom vitamina B-12. Dijagnoza se postavlja testom za resorpciju vitamina B-12 (Šilingov test), nalazom atrofičnog gastritisa pri gastroskopiji i citološkim pregledom kostne srži (sternalnom punkcijom), što je moguće uraditi na Hematološkom odeljenju i u laboratorijama KBC „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“.

Folna kiselina (vitamin B9) neophodna je u sintezi DNK. Nalazi se u listovima zelenog povrća – spanaća i blitve. Pored toga se nalazi i u orasima, kvascu, goveđoj, svinjskoj, jagnjećoj i pilećoj jetri.

Simptomi i znaci megaloblastne slični su kao i kod perniciozne anemije samo bez neuroloških poremećaja, a u laboratorijskim analizama pored promena u perifernoj krvnoj slici, nalaze se smanjene vrednosti folne kiseline u serumu. Udruženost alkoholizma i nedostatka folata je česta pojava. Takođe primena hemioterapije (citostatika) u lečenju malignih i imunoloških bolesti kao i nekih drugih lekova (antikonvulziva, izoniazida, oralnih kontraceptivnih sredstava), jesu sve češći uzrok nedostatka folne kiseline i nastanka megaloblastne anemije.

Ove bolesti se leče na Hematološkom odeljenju Klinike za internu medicinu KBC „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“. Lečenje perniciozne anemije se sprovodi supstitucijom, davanjem vitamina B-12, a kod teških slučajeva neophodna je i primena transfuzija krvi. Po normalizovanju krvne slike i neuroloških poremećaja, neophodna je primena vitamina B-12 jedanput mesečno, doživotno. Megaloblastna anemija uzrokovana deficitom folne kiseline leči se peroralnim uzimanjem lekova. Obavezna je primena folne kiseline u trudnoći. Nedostatak folne kiseline je doveden u vezu i sa osteoporozom. Ustanovljeno je da ljudi sa visokim nivoom homocisteina i niskim nivoom folne kiseline imaju povećane šanse za srčana oboljenja, staračku demenciju i osteoporozu, te lomove kostiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari