"Čovek će uskoro leteti kao ptica": Kako su pre 100 godina novine pisale o "aeroplanima" 1Foto: Radenko Topalović

“Ono što ptice sada izvode u vaduhu, čovek će izvoditi uskoro”, piše u izdanju Vremena objavljenom pre tačno sto godina.

“Aeroplani bez motora” naslov je teksta iz rubrike “Iz nauke” čiji autor objašnjava da problem čovekovog “osvajanja” vazduha nije u potpunosti rešen izumom letelice sa motorom.

“Svaki posmatrač, makar nemao nikakvog pojma o fizičkim zakonima, dolazio je na tu ideju da je aeroplan nesavršena stvar jer zahteva trošenje ogromne snage da bi dao vrlo malo stvarnog rada”, primećuje se u tekstu Vremena i podvlači da snaga motora aviona daleko premašuje ono što on postiže.

Autor teksta tvrdi da je postignut ogroman uspeh u dolaženju do cilja da čovek leti kao ptica. Dovoljne su, kako on kaže, četiri daščice u koje je ukucana jedna jaka krpa kako bi čovek poleteo.

"Čovek će uskoro leteti kao ptica": Kako su pre 100 godina novine pisale o "aeroplanima" 2

“Sa takvim aparatom čovek može leteti po svojoj volji ako poznaje vazdušne struje u kojima se nalazi”, kaže autor i dalje u tekstu ponovo ističe značaj poslednjeg uslova.

U to vreme, navodi se, konstruisani su mnogi aparati za letenje bez motora. Nemci su u ovom podvigu držali rekord sa letom u trajanju od 3 časa i 19 minuta.

Međutim, engleski Dejli Mejl je organizovao utakmicu u Engleskoj, gde je jedna francuska letelica bez motora oborila nemački rekord.

Naime, letač nije želeo da se spusti na zemlju sve dok nije nadmašio minutažu Nemaca letom od 3 sata i 22 minuta.

Autor teksta kaže da je ovaj let dokaz da je problem čoveka-ptice rešen, pod uslovom da se pridaje veći značaj izučavanju vazdušnih struja.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 100 godina, tačnije 1922. godine. Predmet analize je dnevni list Vreme, koji danas ne postoji. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u periodu između dva rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari