Znak dobre volje i globalni ambasador: Miki Maus slavi 94. rođendan 1Foto: Pixabay/Skitterphoto

Bile su burne dvadesete, Kelvin Kulidž je tada, kao 30. američki predsednik živeo u Beloj kući, a Njujork Jenkiji su osvojili treću krunu prvenstva World Series. Istovremeno je u filmskoj industriji svoj debi imao Diznijev crtani lik – Miki Maus.

To znači da danas Miki Maus puni 94 godine.

Pre četiri godine je njemu u čast kompanija Dizni na Menhetnu otvorila izložbu na 1.486 metara kvadratnih pod nazivom „Miki: Zaista originalna izložba“.

Preciznije, Miki je 18. novembra 1928. godine „debitovao“ u crtaću „Parobrod Vili“ (Steamboat Willie). Iako se njegov rođendan u svetu obeležava tog dana, popularni miš se prvi put pojavio u crtaću „Plane Crazy“ u maju iste godine.

U njemu Miki i prijatelji prave avion od raznih materijala. Film je u maju prikazan kao svojevrstan test za publiku. Tek kasnije je doživeo pravu premijeru, a zvanično se vodi kao treći crtani film s Miki Mausom u glavnoj ulozi.

Međutim, simpatični animirani lik nije uvek izgledao kao danas. Isprva su ga dizajnirali kao lik sastavljen od velikog broja krugova, a tek 1935. godine animator Fred Mur preinačio ga je u miša.

Manje je poznato da je miš bio tek drugi izbor zaVolta Diznija: prvi, veoma sličan animirani lik bio je „Srećni zec Osvald“ (Oswald the Lucky Rabbit), međutim, autorska prava na njega imao je Diznijev ilustrator Ub Ajverks. Nakon prepirke mu je hitno bio potreban novi lik i tako je nastao Miš Mortimer. Ipak, s obzirom na to da se ime nije svidelo Diznijevoj supruzi – stvoren je Miki.

Godine 1939. Miki je „nastupio“ u već trećem celovečernjem Diznijevom crtanom filmu. Za film „Fantazija“ dobio je čak dva počasna Oskara: za korišćenje klasične muzike, ali i za ton kakav se dotad još nije čuo. Naime, radilo se o prvom filmu čiji je zvuk bio snimljen u višekanalnom tonskom studiju. Miki, nažalost, nikada nije bio u kategoriji Oskara za glumu – bez obzira na to u kojoj ga je meri zaslužio.

Pedesetih je godina bilo sve manje crtaća s Mikijevim likom, pa se on gotovo u potpunosti preselio samo na stranice stripova. Tek 1983. godine „na velika vrata“ se vratio u filmu „Mickey’s Christmas Carol“ pa je odmah osvojio Oskara u kategoriji kratkog animiranog filma.

Nakon crtaća „Kraljević i prosjak“ snimljenog po dečjem romanu Marka Tvena, Mikiju je ukazana najviša glumačka čast: dobio je svoju zvezdu na holivudskoj stazi slavnih.

Nakon filma i stripa i prodora na evropsko tržište, Miki i njegovo društvo, pas Pluton i devojka Mini već 1955. dobijaju vlastito carstvo u Sjedinjenim Državama, zabavni park Diznilend. Prvi je otvoren u Kaliforniji, a danas ih je već devet po celome svetu od Tokija do Pariza.

Bivši američki predsednik Džimi Karter o ovom je popularnom animiranom crtaću kazao: „Miki Maus je znak dobre volje. On prevladava sve kulture i nacije. Kad ga ugledaju, ljudi vide sreću“.

A još bolju ocenu dao je možda njegov tvorac Volt Dizni: „Kada Miki Maus napravi nešto dobro, ljudi se smeju. To je zapravo tajna njegove popularnosti. On je naš globalni ambasador.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari