Ovaj 8. mart je u znaku haštaga MeToo 1

Kampanja, dakako feministička, MeToo je zapravo ostvarenje sna Roze Luksemburg, Klare Cetkin, Aleksandre Kolontaj, Ksenije Atanasijević, Isidore Sekulić… spisak bi bio suviše dugačak.

Ovog 8. marta navršava se 110 godina od marša tekstilnih radnica u NJujorku pod sloganom „Kruh i ruže“. Svet se uveliko promenio u tih 110 godina, ali razlozi da žene marširaju i bore se za svoja ljudska prava i dalje postoje.

Kad se činilo da u savremenom svetu narastanje utopijskih energija splašnjava, da se pokreti polako gase i utihnjuju, da su se feministkinje drugog, trećeg, n-tog talasa feminizma umorile, da emancipatorski potencijal feminizma ostaje zatvoren u uskim krugovima, da su države uspele endžioizacijom da razmrve društvene pokrete i kanališu revolucionarni društveni potencijal, sve se u strašno kratkom vremenskom intervalu promenilo. Brzina kojom je Haštag # MeToo (specifično napisana reč ili skup reči koja služi da grupiše poruke) preplavio svet je skoro pa neverovatna.

Šta se dogodilo? Feministkinje su godinama upozoravale da je seksualno uznemiravanje i ucenjivanje žena jedan od ključnih oblika nasilja nad ženama. Zahvaljujući njihovoj upornosti, posvećenosti i inventivnosti krajem osamdesetih, uz brojna osporavanja i minimiziranja, ovaj delikt prepoznaje francusko zakonodavstvo pa narednih tridesetak godina i mnoga druga zakonodavstva u svetu. Na stvari se malo toga menja: poneki sudski spor za mobing, male medijske kampanje uglavnom bez velikih rezultata, priče na blogovima… Onda kampanju pokreće poznata holivudska glumica Alisa Milano. Zapravo jedna prelepa, bogata, moćna, bela žena je progovorila o mračnim tajnama holivudskog producenta Harvija Vajnštajna.

Dvanaest miliona žena diljem sveta se priključilo kampanji. Žene su neprestano pričale svoje priče, delile sa čitavim svetom svoja najbolnija iskustva. Ispostavilo se da žene kao obrazovaniji deo društva (bolji đaci u školi, bolje studentkinje na fakultetima, spremnije da savladaju nove tehnologije) znaju kako da svoje probleme učine društveno vidljivim. Nasilje nad ženama u javnim prostorima (na poslu, čak i najprestižnijem, u lekarskim ordinacijama, školama, na fakultetima) nije se ticalo samo nekih marginalnih deprivilegiranih grupa žena. Nasilje se odnosilo na sve žene, čak i na one sa najviše moći. Činjenica da su žene bila je dovoljna da postanu objekt nasilja. Tema je od marginalne „ženske“ priče postala globalni mejnstrim.

Iako je Me Too počeo kao pojedinačni čin hrabrosti više se nije mogao zaustaviti i vratiti unazad, konstatovali su u obrazloženju nagrade Tajmsa (Time) za ličnost godine 2017. Ispred predsednika SAD i Kine kampanja Mee Too je proglašena za ono što je obeležilo 2017. godinu.

Istorijski čin je sudska presuda sutkinje Rozmari Akvilina (Rosemarie Aquilina) kojom se Lari Nasar (Larry Nassar), lekar olimpijskog tima SAD i Mičigen državnog univerziteta osuđuje na 175 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja preko dvesta devojčica. Sudnica je bila otvorena za javnost. 150 žena je svedočilo o vlastitim iskustvima sa zlostavljačem. Svedočenja ovih žena je moguće pratiti na internetu. Više nije moguće minimizirati zločine ovog čoveka, niti tvrditi da se zlostavljanje događa vrlo retko i to uglavnom u favelama. Institucije koje su bile pribežište ovog nasilnika su se pred poplavom medijskih tekstova povukle. Ispostavilo se da su mediji, tužilaštva i sudovi, kao i postojeći zakoni ključ i da je dovoljno da ljudi, a pre svega žene koje rade u tim institucijama, savesno obavljaju svoj posao i nasilnici će završiti u zatvoru, gde im je i mesto.

Na dodeli Oskara za 2018. Frensis Mekdormand („Three billboards“), laureatkinja za glavnu žensku ulogu, pozvala je sve žene u sali da ustanu rečima: „Glumice, producentkinje, kompozitorke, scenaristkinje, želim sve sada da vas vidim. Pogledajte nas dobro! Mi imamo priče koje želimo da ispričamo, i projekte kojima je potrebno finansiranje. Nemojte večeras na žurkama da nas pitate za to, već nas pozovite na poslovni sastanak u svojoj kancelariji.“ Oskarovke, među prvima Meril Strip, zdušno su je podržale.

Dakle, ovaj 8. mart obeležavamo slaveći žene koje su pomerile granice slobode žena i svojim znanjem, iskrenošću, akcijom učinile svet boljim mestom za žene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari