Plavi zubi razotkrili tajnu nepoznate srednjovekovne umetnice (1. deo) 1Foto: Wikipedia

Pre otprilike 1000 godina, u malom mestu na severu Nemačke umrla je izvesna žena i sahranjena je na crkvenom groblju u neobeleženom grobu.

Nijedan zapis o njoj nije sačuvan, niti je ijedan istoričar imao razlog da se zapita ko je ona bila. Ali, kada su nedavno naučnici proučavali njene posmrtne ostatke, pronašli su nešto veoma neobično – sjajne plave mrlje nataložene u njenom zubnom plaku. I upravo ovo nesvakidašnje otkriće bacilo je novo svetlo na ulogu žene u umetnosti u srednjem veku.

Ispostavilo se da plave čestice potiču od lazulita, poludragog kamena koji je nekada bio naročito cenjen zbog njegove živopisne plave boje, pa je najčešće mrvljen i upotrebljavan kao pigment. Ova boja korišćena je u srednjem veku za ilustrovanje rukopisa – naročito Bogorodičine odore – ali i za živopisanje zidova crkava i kapela širom Evrope. Imajući ovo u vidu, naučnici su zaključili da je ova žena bila umetnica koja je oslikavala i prepisala pomenute rukopise, što je zadatak za koji se dugo mislilo da su ga obavljali gotovo isključivo muškarci.

Plavi zubi razotkrili tajnu nepoznate srednjovekovne umetnice (1. deo) 2

„Ukoliko zamišljate nekoga ko u srednjem veku izrađuje lepo ukrašene rukopise, verovatno zamišljate monaha – muškarca“, kaže Alison Bič, profesorka srednjovekovne istorije na Državnom univerzitetu Ohajo i koautorka studije objavljene nedavno u naučnom časopisu Science Advances. To je delom i zbog toga što su muški manastiri bolje vodili evidenciju nego što su to činile ženske religiozne organizacije, ali i zato što su muškarci češće potpisivali svoja dela, navodi ona.

Tokom poslednjih godina naučnici su pronalazili indirektne dokumentovane dokaze da su žene učestvovale u izradi ovih skupocenih, ručno rađenih knjiga koje su religijske zajednice koristile pre nego što je izumljena štamparska mašina. Na primer, jedan nemački izvor iz 12. veka navodi da je u izradi jedne liturgijske knjige učestvovala izvesna „sestra N“.

Međutim, otkriće tragova lazulita u ustima srednjovekovne žene smatra se dosad najneposrednijim dokazom da je neka žena ilustrovala rukopise. Takođe, ovaj slučaj potkrepljuje i druga otkrića, poput gorepomenutih, koja ukazuju da žene umetnici tokom srednjovekovnog razdoblja nisu bile tako retka pojava kao što se prethodno mislilo.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari