Foto: Colin Harris / era-images / Alamy / ProfimediaPlanina Erebus na Antarktiku jedini je poznati aktivni vulkan na svetu koji u atmosferu izbacuje sitne čestice čistog zlata. Snažni vetrovi potom mogu da ih raznesu i do 1.000 kilometara od mesta erupcije.
Smešten na Rosovom ostrvu u Rosovom moru, na oko 1.350 kilometara od geografskog Južnog pola, Erebus se uzdiže do visine od 3.792 metra, prenosi N1.hr.
To je najjužniji aktivni vulkan na svetu, sa kraterom u kojem se već decenijama nalazi postojano jezero lave.
Iako je tokom većeg dela godine prekriven snegom i ledom – gotovo do samog vrha – njegovo ponašanje se ne razlikuje značajno od ponašanja mnogih drugih vulkana. Povremeno izbacuje lavu, vulkanski pepeo i oblake užarenih gasova.
Međutim, istraživači su otkrili da ta mešavina sadrži i sićušne čestice čistog zlata. Ipak, ta činjenica ne znači da bi put na Antarktik mogao da dovede do lake zarade.
Naime, Erebus svakodnevno izbacuje oko 80 grama zlatnog praha u obliku mikroskopskih kristala; vetrovi mogu da prenesu te čestice i do 1.000 kilometara – a možda i dalje – navodi portal Science Alert, kako prenosi N1 Slovenija.
Jedini vulkan koji izbacuje „čisto zlato”
Prisustvo zlata u vulkanskim emisijama nije neuobičajeno. Štaviše, Erebus nije vulkan koji izbacuje najveće količine zlata. Na primer, vulkan Etna može dnevno da izbaci i do 2,5 kilograma.
Ipak, postoji jedna ključna razlika. Dok je kod drugih vulkana zlato vezano u hemijska jedinjenja ili se oslobađa u gasovitom obliku, Erebus u atmosferu izbacuje „čisto zlato”.
Plnina Erebus je jedini vulkan za koji postoje direktni dokazi da se zlato iz njegove unutrašnjosti kondenzuje u pojedinačne kristale elementarnog zlata, koje vulkan zatim izbacuje u atmosferu.
Pitanje koje zaokuplja pažnju naučnika jeste: kako se to zlato izdvaja?
Naučnike i dalje zanima kako zlato uspeva da se oslobodi iz magme i zašto se razdvaja od hemijskih jedinjenja, formirajući kristale veličine od 20 do 60 mikrometara.
Prema modelu koji su predložili istraživači, zlato u magmi gradi isparljiva jedinjenja sa hlorom. Ta jedinjenja se zajedno sa vulkanskim gasovima ispuštaju u atmosferu, gde se hlade. Tokom hlađenja, zlato kristališe iz njih i potom se taloži na antarktičkom ledu.
Međutim, taj model ima jedan nedostatak. Vulkanski gas sadrži veoma male količine zlata, što čini spontano formiranje takvih pravilno oblikovanih kristala u vazduhu veoma malo verovatnim pod tim uslovima.
Drugo moguće objašnjenje je da se zlatni kristali postepeno formiraju unutar kore koja se razvija na površini jezera lave, nakon čega ih vulkanski gasovi koji se dižu nose visoko u atmosferu.
Iako je prošlo više od 30 godina od otkrića da vulkan okružen permafrostom izbacuje zlatne kristale, proces kojim Erebus stvara i izbacuje ove sitne kristale ostaje neobjašnjen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


