Plavi zubi razotrkili tajnu nepoznate srednjovekovne umetnice (2. deo) 1Foto: Wikipedia

„To je neka vrsta senzacije u mom naučnom polju – tako se teško pronalazi materijalni dokaz ženskog likovnog i literarnog rada iz srednjovekovnog perioda“, navodi Bič.

„Pošto su stvari mnogo bolje dokumentovane kada su muškarci u pitanju, to je ohrabrivalo ljude da zamisle muški svet. Ovo otkriće pomaže nam da ispravimo tu pogrešnu predrasudu. Ovi zubi otvaraju priču o tome na kakvim su sve aktivnostima žene takođe bile angažovane.“

Nalazišta lazulita ili lazurnog kamena bilo je jedino u Avganistanu, što znači da je njegov transport do Evrope – čuvenim putom svile – bio veoma težak, pa ga je to činilo izuzetno skupim i dragocenim u srednjem veku. Navodi se da je gram pigmenta od lazulita vredeo kao gram zlata, možda čak i više. Zbog toga je bio rezervisan samo za najvažnije i najbogatije umetničke projekte.

I baš zbog toga što je radila sa tako dragocenim pigmentom, mada joj je ime ostalo nepoznato, pomenuta umetnica – stara između 45 i 60 godina – najverovatnije je bila izuzetna u svom poslu. „Ako je koristila lazulit, bila je verovatno veoma, veoma dobra“, kaže Bič. „Mora da je bila umetnički vešta i iskusna.“

Istraživači su pažljivo proučavali stare priručnike za slikanje ne bi li utvrdili kako su plave fleke dospele u zubni plak ove srednjovekovne ilustratorke. Na kraju su došli do zaključka: verovatno je s vremena na vreme lizala vrh četkice da bi je učinila pogodnijom za slikanje detalja.

Plavi zubi razotrkili tajnu nepoznate srednjovekovne umetnice (2. deo) 2

„Bila sam u potpunosti iznenađena što je u pitanju bio lazurni kamen“, kaže Kristina Variner, koautorka ove studije i antropološkinja sa nemačkog Instituta „Maks Plank“. „Ne postoje tragovi lazulita u okolini grobnice. Jedini put kojim je pigment mogao da dospe u njene zube jeste tako što ga je s namerom koristila na određeni način.“

Tehnika analiziranja stvrdnutih naslaga na zubima – odnosno starog zubnog plaka, počela je da se koristi tek pre nekoliko godina i to da bi se prikupile informacije o načinu ishrane ljudi koji su nekada živeli. U zubnom plaku, na primer, mogu se pronaći mikroskopski tragovi drevnog pšeničnog skroba ili neke druge vrste hrane. „Zubni plak je zaista neverovatan“, navodi Variner. „To je nešto poput male vremenske kapsule iz vašeg života.“

Ona i njene kolege dosad su pronalazili svašta u plaku, od delova insekata i polena egzotičnog ukrasnog cveća do opijuma, delova vune i mlečnih proteina – sve ono što nam može ispričati priču o tome šta su ljudi jeli i kako su živeli. Ove čestice iz svakodnevnog života talože se u toj bezbojnoj lepljivoj masi, koju današnji zubari čiste i skidaju iz predostrožnosti da ne bi izazvala karijes i druga zubna oboljenja. „Očigledno ne misle na buduće arheologe“, našalila se Variner.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari