Šta je neuroza prema Geštalt terapiji? 1Foto: Pixabay/Ulrike Mai

Neuroza je psihički poremećaj koji se manifestuje i prepoznaje po određenom broju međusobno povezanih simptoma koji se ispoljavaju kroz osećanja, mišljenje i ponašanje, to jest kroz sveukupno funkcionisanje osobe, objašnjava Kristina Pota Radulović, psihoterapeut, klinički psiholog i geštalt terapeut.

Simptomi neuroze su energetski iscrpljujući, prvenstveno za osobu koja ih ima, a onda i za njenu okolinu.

Neurotski simptomi nisu rezultat telesne bolesti, osoba je u kontaktu sa realnošću, a njeno funkcionisanje je uglavnom u granicama društvenih normi.

Fric Perls, psihijatar, psihoanalitičar i jedan od osnivača Geštalt terapije, neurozu smatra simptomom nedovršenog sazrevanja, a neurotičarem svaku osobu koja svoj potencijal, umesto za svoj rast, koristi da manipuliše drugim ljudima.

Neurotičar je nesposoban da vidi očigledno, on je izgubio svoja čula, dok zdrava osoba radije veruje svojim čulima umesto svojim konceptima i predrasudama.

Živimo u svetu koji se neprestano menja i u kome se i mi neprestano menjamo. Promena je uslov preživljavanja, a neuroza nastaje onda kada postanemo nesposobni da promenimo svoj način funkcionisanja i delanja, smatra Perls.

Neefikasno ponašanje je neefikasno ponašanje. Sam naziv govori o čemu je reč i koji su kapaciteti i dometi takvog ponašanja. Zato je fenomenologija važna, da vidimo ono što je pojavno i očigledno. A neurotičar ne vidi upravo to – ono što je očigledno. Tačnije – vidi, ali ne konstatuje i ne uzima u razmatranje jer je to isuviše jednostavno i očigledno.

„Eh da…“, „Nije valjda…“, i „Taman posla…“ su najčešći manevri koje neurotičar koristi jer ne želi da vidi i odbacuje ono što je očigledno.

Umesto toga, veruje da „postoji nešto drugo“ i da je to drugo ono što se zaista dešava, a ne ono što je pojavno u realnosti i što je dostupno njegovim čulima. Zato počinje da traga za tim „pravim događajem“, za koji veruje da postoji i da je sakriven iza očiglednog i pojavnog kojeg je u startu odbacio.

Na taj način, realnost zamenjuje za svet svoje mašte, a umesto svojim čulima radije veruje svojim verovanjima i pretpostavkama. Zavrteo je krug u kojem može da ostane neodređeno dugo, često i doživotno, ukoliko se iz nekog razloga ne trgne i ne pokuša nešto drugačije.

Više Kristininih tekstova pročitajte na njenom portalu Gestalt.org.rs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari