Šta posete ljudi čine antarktičkim pticama? (1. deo) 1Foto: Wikipedia

Jeste li ikada čuli za povratnu zoonozu, odnosno reverse zoonosis?

Ukoliko imate, recimo, mačku, i ukoliko ste joj nekada preneli virus, onda znate o čemu je reč: o zvaničnom terminu za prenošenje bolesti sa čoveka na životinju. Kao što možete mački da prenesete grip, tako možete i zapaljenje pluća na šimpanzu ili tuberkulozu na pticu. Postoji, naravno, i obrnut smer – pa je tako lista bolesti koje životinje mogu da prenesu na ljude prilično duga.

Za razliku od te, lista bolesti koje isključivo prelaze sa ljudi na životinje je daleko manja – gripovi i zauške. Neki patogeni, poput salmonele i kampilobakterije, prelaze sa ljudi na životinje i obrnuto, ali su neki patogeni karakteristični isključivo za ljude i jednostavnom analizom krvi može da se utvrdi odakle potiču.

Šta posete ljudi čine antarktičkim pticama? (1. deo) 2

Tako povratna zoonoza definitivno nije ništa novo ili čudno, ali ono što je naučnike i istraživače zaprepastilo jeste pronalazak patogena koji su karakteristični za ljudski organizam na jedinom kontinentu na kome ga dosada nije bilo – na Antarktiku. Ptice i životinje koje žive na dalekim i izolovanim mestima sve više i češće dolaze u kontakt sa ljudima zbog istraživačkih centara i turizma.

Ovi patogeni, pronađeni u izmetu pingvina i drugih ptica sa najjužnijeg kontinenta, prvi put pokazuju da čak i životinje na ovoj izolovanoj, dalekoj i zaleđenoj kopnenoj masi mogu da „pokupe“ virus od turista ili naučnika. Istraživači koji su ih analizirali i ustanovili patogene, upozoravaju da ovaj vid prenošenja infekcije može da ima razarajuće posledice po antarktičke kolonije ptica, uključujući i kolaps populacije, pa i izumiranje.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari