Da veliki trgovinski lanci i po šest meseci ne plaćaju malim dobavljačima za isporučenu robu, poznato je odavno i uprkos brojnim zahtevima, država do sada nije učinila ništa da ih zaštiti od samovolje dominantnih igrača. Ono što je, međutim, manje poznato je da je tim istim trgovinskim lancima data mogućnost da koriste rupu u sistemu plaćanja poreza na dodatu vrednost, kako bi od države dobili novac, takozvani povraćaj PDV-a, pre nego što su bilo kakav PDV, koji bi im bio vraćen, uopšte platili. Da stvar bude gora, novac koji država praktično besplatno pozajmljuje ovim lancima, zapravo dolazi baš od malih dobavljača, koji moraju mesecima da čekaju da se maloprodajni giganti udostoje da im plate za robu koju su kupili.


Fiskalni stručnjak Nikola Altiparmakov kaže za Danas da se PDV sistem zasnovan na fakturisanju (a koji omogućuje ovakvo postupanje) primenjuje u celoj Evropi, a ne samo kod nas, tako da rešenje koje je Srbija usvojila ni po čemu nije neuobičajeno. Neuobičajeno je, kako kaže Altiparmakov, to kolika je docnja u plaćanju robe u Srbiji i kolika je nelikvidnost i to je zapravo činilac koji dovodi do ovog problema.

Sličan stav ima i poreski konsultant Đerđ Pap, koji ističe da je mogućnost trgovaca da dobiju povraćaj PDV-a, pre nego što su ga uopšte platili zapravo nametnuta zakonom, koji plaćanje poreza zasniva na fakturisanju, a ne na realizaciji.

– U normalnim tržišnim uslovima taj sistem funkcioniše bez problema, ali u Srbiji su privrednici više puta tražili da se on promeni. Pošto se sistem plaćanja PDV-a kod nas zasniva na izdatim fakturama, dobavljač mora da plati porez čim robu preda trgovcu, odnosno čim mu izda fakturu za nju, bez obzira da li je od trgovca dobio novac ili ne. S druge strane, trgovac sa tom fakturom može da od države traži povraćaj PDV-a ili da njegov iznos odbije od svote koju državi duguje za PDV na robu koju je prodao svojim kupcima. U svakom slučaju, on ostvaruje korist, odnosno ne plaća nešto što bi inače trebalo da plati – objašnjava Pap.

Kako potvrđuje ovaj stručnjak, ako trgovac dobije povraćaj PDV-a za robu koju još nije platio dobavljačima, njemu država zapravo daje novac unapred, odnosno on bez ikakvih izdataka dobija sredstva sa kojima može slobodno da raspolaže.

Međutim, ne samo da država na taj način praktično kreditira trgovinske lance, ona to radi na direktnu štetu dobavljača, koji zbog ovakvog sistema trpe dvostruko. Ne samo da proizvođači moraju i po šest meseci da čekaju da im neki od velikih maloprodajnih lanaca plati za isporučenu robu, već su oni dužni da čim tu robu isporuče (dakle mesecima pre nego što za nju dobiju i dinar) državi plate pun iznos PDV-a, koji će zatim, sasvim verovatno biti prosleđen tim istim trgovinskim lancima, kao povraćaj njihovog poreza.

Ovakav sistem funkcioniše tako što trgovac državi plaća (izlazni) PDV na cenu po kojoj je prodao robu, a dobija povraćaj (ulaznog) PDV-a sadržanog u ceni robe koju je platio dobavljaču. Kada je iznos ulaznog PDV-a veći od izlaznog, trgovac ima pravo na povraćaj PDV-a u kešu. Do ovoga dolazi kada trgovinski lanci slobodno nagomilavaju zalihe robe, znajući da dobavljačima mesecima neće platiti za preuzetu robu, ali da će zato ili dobiti „živ“ novac od države u vidu povraćaja PDV-a ili će barem umanjiti PDV koji će morati da joj plate.

Sistem, naravno ne može da traje beskonačno jer, kako objašnjava Pap, jednom se mora doći do momenta u kojem su zalihe tolike da trgovci moraju da počnu da ih se oslobađaju. Ali, s obzirom na višemesečno kašnjenje sa plaćanjem dobavljačima, koje veliki lanci redovno praktikuju, jasno je da im ostaje sasvim „pristojan“ period u kojem mogu da se besplatno služe državnim parama.

Propast zbog države

– Da se u Srbiji primenjuje sistem plaćanja PDV-a po naplati, a ne po fakturisanju, do toga ne bi moglo da dođe i mnogo privrednika upravo to i traži. Takav sistem se već primenjuje, kod uvoznog PDV-a, koji ne može da se odbije, ako roba nije plaćena. Lično znam primere nekih građevinskih firmi, koje su zapale u ozbiljne probleme, pa čak i stečaj, jer su državi morale da plate PDV odmah, a ta ista država, za koju su izvodili radove njima nije platila za obavljeni posao – ističe Pap.

Sistem za male

Prema rečima Papa, sličan sistem često koriste i mali trgovci kako ne bi platili porez ili kako bi ga umanjili kada im nedostaje novca. Oni se tako trude da pred kraj meseca nabavljaju robu, kako bi smanjili svoju obavezu po osnovu PDV-a. Drugi sistem, kako objašnjava ovaj stručnjak je da pravno lice A, koje PDV plaća na tri meseca, izda pravnom licu B, koje porez plaća svakog meseca fakturu na određeni iznos, koju lice B onda koristi da umanji svoj porez. Kada posle tri meseca dođe red da lice A plati PDV, lice B mu izda „kontrafakturu“ na odgovarajući iznos, kojim eliminiše njegovu obavezu po osnovu PDV-a. Taj sistem uglavnom koriste manje firme i služi prevashodno za odlaganje plaćanja poreza, odnosno za sticanje trenutne likvidnosti, jer se na kraju porez u svakom slučaju mora platiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari