Radovan Karadzic sits in a court in The Hague in 2016.

AFP/Getty
Karadžić se godinama krio pre nego što je uhapšen 2008. godine

Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, biće prebačen u Veliku Britaniju na odsluženje kazne, potvrdilo je britansko Ministarstvo za spoljne poslove, Komonvelt i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva.

„Radovan Karadžić je jedan od retkih ljudi koji je proglašen krivim za genocid. On je odgovoran za masakr muškaraca, žena i dece u genocidu u Srebrenici i pomogao je održavanju opsade Sarajeva koja je predstavljala napad na civile“, rekao je Dominik Rab, ministar spoljnih poslova Velike Britanije.

„Treba da budemo ponosni na činjenicu da je, od podrške njegovom hapšenju, do odlaska u ćeliju, Velika Britanija tokom prethodnih 30 godina učestvovala u potrazi za pravdom“, dodao je Rab.

Međunarodni krivični sud u Hagu je 2019. pravosnažno osudio Radovana Karadžića na doživotnu zatvorsku kaznu.

Kakve su reakcije?

Radovan Karadžić proglašen je krivim, između ostalog, za genocid u Srebrenici i progon muslimana, a celokupna najbliža porodica Hasana Nuhanovića ubijena je upravo u Srebrenici.

„Ne mogu da kažem da mi je sve jedno gde će Karadžić služiti kaznu“, kaže Nuhanović za BBC na srpskom.

„Verujem da je bitno znati koje su razlike u kaznenoj metodologiji u zatvorima u Hagu i u Velikoj Britaniji, ali ja ne znam odgovor na to pitanje“.

Nuhanović je tokom rata u Bosni radio kao prevodilac Ujedinjenih nacija, a njegova priča poslužila je kao inspiracija za film Quo vadis, Aida, rediteljke Jasmile Žbanić.

Taj film bio je nominovan za Oskara ove godine, i kategoriji stranih filmova.

On je ujedno bio i prvi Bošnjak koji je posle Dejtonskog sporazuma ušao u Srebrenicu.

Tvrdi da je, kada se govori o kaznama za ratne zločince, jedno bitno – da se ne vraćaju na Balkan.

„Narod koji ostaje na Balkanu treba da bude spašen čak i fizičkog prisustva takvih ljudi“, kaže on.

„S obzirom na je sud izmešten sa prostora na kojem su zločini počinjeni upravo kako bi došlo do napretka u odnosima na ovom području, verujem da je važno da optuženici i osuđenici budu fizički izmešteni.

„Oni ovde ne pripadaju jer zločincima nije mesto na Balkanu“.

Advokat odbrane: Karadžić „bi bio ugrožen u Ujedinjenom Kraljevstvu“

Piter Robinson, advokat Radovana Karadžića, rekao je za BBC na srpskom da je u ponedeljak 10. maja podneo prigovor na odluku da osuđeni služi kaznu u Velikoj Britaniji.

„Karadžić se protivi izdržavanju kazne u Ujedinjenom Kraljevstvu“, piše Robinson u obrazloženju odbrane.

„Tvrdi da bi bio ratni zarobljenik jer je Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovalo u ratu u Bosni na strani muslimana i da bi tamo bio ugrožen zbog muslimanskih ekstremista“.

Advokat navodi primer generala Radislava Krstića, koji je u Hagu osuđen na 35 godina zatvora zbog učešća u genocidu u Srebrenici.

„General Krstić je bio upućen u Ujedinjeno Kraljevstvo na izdržavanje kazne, a 7. maja 2010. godine, dok je bio u zatvoru Vejkfild, trojica muslimana su mu prerezala grlo“, dodaje Robinson.

„Oktobra 2015. sud u Ujedinjenom Kraljevstvu isplatio je Radislavu Krstiću 35.000 funti naknade zbog štete pretrpljene tokom napada dok je služio kaznu u ovoj zemlji“.

Advokat Robinson tvrdi da su se posle ovog dogodili i drugi ozbiljni incidenti u zatvorima Long Lartin i Vudhil.

On piše da je odbrana više puta tražila da Karadžić izdžava kaznu u zemlji sa „malim brojem zatvorenika koji su muslimani“.

„Broj zatvorenika muslimana u zatvorima Ujedinjenog Kraljevstva je udvostručen u poslednjoj deceniji i sada je veći od 13.000, što čini 16 odsto svih zatvorenika“, dodaje advokat u obrazloženju.

Za šta je osuđen Karadžić?

Međunarodni krivični sud u Hagu je 2019. pravosnažno osudio Radovana Karadžića na doživotnu zatvorsku kaznu.

On je proglašen krivim po deset od 11 tačaka optužnice – među njima su genocid u Srebrenici, napade na civile tokom opsade Sarajeva, progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Sud je naveo da su zločini počinjeni kao deo udruženog zločinačkog poduhvata.

Oslobođen je optužbe za genocid u sedam opština 1992. godine.


Ko je Radovan Karadžić

Karadžić je rođen 1945. godine u Šavniku, u Crnoj Gori.

Njegov otac Vuk borio se na strani četnika u Drugom svetskom ratu, i veći deo Karadžićevog detinjstva je proveo skrivajući se ili u zatvoru.

Majka Jovanka je sama podizala porodicu i za sina je često govorila da je Karadžić bio pažljivo i vredno dete, te da joj je stalno pomagao kod kuće i na polju. Bio je „ozbiljno dete, poštovao je starije i pomagao drugovima“, rekla je u intervjuu za jednu domaću televiziju po podizanju optužnice.

Karadžić se početkom 1960-ih preselio u Sarajevo, gde je kasnije upoznao suprugu Ljiljanu, diplomirao medicinu i počeo da radi kao psihijatar u tamošnjoj bolnici.

Od studentskih dana je pisao pesme, ali i pratio politiku. Krajem 1980-tih, bio je član Zelene partije, ali je 1990. zajedno sa Biljanom Plavšić i Nikolom Koljevićem, bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke u Bosni.

Kada je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost 1992, Karadžić je, zajedno sa ostalim srpskim političarima, proglasio stvaranje nezavisne Srpske republike Bosne i Hercegovine, kasnije nazvane Republika Srpska, sa sedištem na Palama, predgrađu Sarajeva.


Pogledajte video o sećanjima ljudi koji su preživeli opsadu Sarajeva

Opsada Sarajeva: Sećanja preživelih
The British Broadcasting Corporation

Haške presude vođama bosanskih Srba

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić nalazi se u pritvoru Haškog tribunala, gde čeka pravosnažnu presudu po optužnici za ratne zločine.

Epidemija korona virusa pomerila je žalbeni postupak na sledeću godinu, kada će sud potvrditi ili izmeniti prvostepenu presudu iz 2017. kojom je Mladić osuđen na doživotnu kaznu.

General Ratko Mladic, left, and Radovan Karadzic in 1995

Reuters
Radovan Karadžić i Ratko Mladić, snimljeni 1995

Sud u Hagu već je pravosnažno osudio bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću, u Hagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Jedna je izrečena 2010. bivšem načelniku za bezbednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine

Druga je izrečena 2015. godine bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sledeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je prolašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Hagu je doneo prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću, 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina) i Radivoje Miletić (18 godina).

U Hagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka.

Erdemović je uhapšen još 1996. u Srbiji i iste godine je u Hagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

Ovaj tekst će biti ažuriran


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari