Da li je fašizam poražen? 1Foto: FoNet

Nacifašizam je najcrnja društvena pojava koju istorija pamti. Istorijska je činjenica da su ustaštvo, četništvo, pokret balista, te drugi kvislinški pokreti bili u službi nacifašizma. Meni lično najteže pada današnje nerazumijevanje uloge četničkog pokreta kod dijela moga etnosa.

Od svih ugroza antifašizma, kao temeljne evropske vrijednosti, najveća je ona koja permanentno kidiše na reviziju istorije u vezi sa Drugim svjetskim ratom. Malo koji narod je platio toliku cijenu u borbi protiv nacifašizma kao što su platili srpski i crnogorski narod, a ujedno, malo u kom narodu ima toliko nasrtanja na istorijske činjenice kao što je slučaj sa određenim krugovima u ova dva naroda. Sve se to radi, kobajagi, u ime nacionalnog pomirenja, a prava istina je da se to radi zbog nedovoljne nacionalne zrelosti i zbog nesvjesnog političkog služenja drugima i to iz geopolitičkih razloga. Ako dublje uđemo u ovaj problem, otkrićemo dva kulturološka alata u službi nečijih geopolitičkih potreba. Prvi je onaj koji tobože brine o očuvanju pravoslavne vjere, a drugi je onaj koji se, opet tobože, brine o očuvanju slovenstva. Potpuno su nesvjesni i jedni i drugi, da u suštini, služe panslavenizmu, a panslavenizam je uvijek bio sredstvo imperijalne politike.

Da bi sve ovo pojednostavili, apostrofiraću nekoliko istorijskih činjenica: prvo, operacijom „Ultra“ britanska vlada je u prvoj polovini 1942. precizno dešifrovala poruke i naređenja Vermahta u vezi sa saradnjom Italijana i četnika; drugo, 3. 8. 1942. u Moskvi je uručena službena nota jugoslovenskom poslaniku Simoviću u vezi sa saradnjom četnika i snaga Rajha; treće, 28. 2. 1943, prilikom jednog čina krštenja u Crnoj Gori, Draža Mihailović je izjavio da su njegovi neprijatelji najprije partizani, zatim ustaše, pa muslimani. Tek kada sve njih pobijedi svoje snage će usmjeriti protiv NJemaca. A što se tiče Italijana, naglasio je da su oni njegov jedini izvor snabdijevanja i da ga nikakav pritisak neće uvjeriti da se odrekne njihove podrške. Zbog toga je Čerčil uputio protestno pismo kraljevskoj vladi u Londonu; četvrto, 22. 11. 1943. Britanci su otkrili sporazum između njemačkog zapovjedništva i Mihailovićevog predstavnika u Crnoj Gori o zajedničkoj borbi protiv partizana. Zbog toga je Čerčil Ruzveltu i Staljinu na Teheranskoj konferenciji predočio da treba odustati od podrške četničkom pokretu, a svu podršku usmjeriti na partizanski pokret. Tada je zabilježena njegova rečenica da su partizani jedina grupa koja, kako je rekao, „tamani“ NJemce; peto, u jednoj svojoj naredbi iz 1943. Hitler je definisao da su domobrani saveznici NJemaca u Sloveniji, a četnici i Albanci su njihovi saveznici u Crnoj Gori; šesto, u pismu ministru Idnu, Čerčil ga 2. 1. 1944. obavještava o Mihailovićevoj saradnji sa Vermahtom; sedmo, u decembru 1943. saveznička komanda je testirala Mihailovića, tražeći od njega da sruši dva mosta na pruzi Beograd – Solun kojom su se snabdijevale snage Vermahta. Iako je obećao, obećanje nije održao; osmo, 8. 1. 1944. Čerčil je obavijestio Tita i Staljina da prekida sve odnose sa Mihailovićem; deveto, avgusta 1944. kralj Petar je izdao dekret o smjeni Mihailovića i „imenovanju“ Josipa Broza Tita za jedinog zapovjednika oružanih snaga Jugoslavije i deseto, ne treba zaboraviti da je preko Dragiše Vasića, Mihailović ilegalno držao vezu sa Moskvom sve do aprila 1945. godine. Poučno, zar ne?!

Mnogo je svjedočanstava o zlu četničkog i ustaškog pokreta na jugoslovenskim prostorima. Zločina je sigurno bilo na svim stranama, ali je sasvim jasno da su četnički i ustaški pokreti bili u vojnopolitičkom savezu sa snagama trojnog pakta. Priče o nacionalnom pomirenju nakon 75 godina su vrlo opasne floskule. Niko od danas živih se ni sa kim nije svađao, pa se postavlja pitanje sa kim bi se onda trebalo da mire. Oni koji prihvataju naučnu istinu treba da se pomire sa istorijskim činjenicama, pa makar one bile za njih lično i neprijatne.

Revizija istorije u vezi sa Drugim svjetskim ratom u Srbiji i Hrvatskoj je izvan svake, pa i one građanske pristojnosti. Vlasti Srbije se, kobajagi, u sve to ne miješaju, ali su suštinski veoma umiješane samim tim što tolerišu mnoge naučne i obrazovne institucije, te različite nacionalističke, šovinističke i klerofašističke grupe i organizacije da rade to što rade na veoma grub i nepristojan način.

Hrvatska se i dan-danas duhovno težišno nalazi u jednoj vrsti ratnog stanja u produženom trajanju, a što su najsigurniji pokazatelji da je ustašizacija, endehaizacija, tuđmanizacija, hadezeizacija, a donedavno i grabarizacija, faktički fašizacija Hrvatske u kontinuitetu u poslednje tri decenije.

U Crnoj Gori neki političari i klerofašistički krugovi ne prestaju da nasrću na tekovine veličanstvene antifašističke borbe tog naroda u NOR, ali ohrabruje činjenica da aktuelna vlast u Crnoj Gori nastoji da sačuva istinu o herojskoj borbi tog naroda u Drugom ratu.

U obilježavanju značajnih jubileja u vezi sa Drugim svjetskim ratom teško je pomenuti sve junake i sve žrtve tog rata, ali elementarna pristojnost nalaže da se uvijek pomenu njih petorica: Josip Broz Tito kao vrhovni komandant NOV i POJ, te četvorica komandanta armija – Peko Dapčević, Koča Popović, Kosta Nađ i Petar Drapšin. Revizionisti i falsifikatori istorije u Srbiji i Hrvatskoj čine sve da se izbrišu imena upravo navedenih. Više je nego sramno!

Da li je fašizam poražen? Ne, nije. Današnji neoliberalizam je fašisoidni cunami koji se valja planetom. Ko to ne uočava, zaludu će nas podsjećati na Dan pobjede iz 1945. godine. Formula za dešifrovanje je jednostavna – danas je pravo na zaposlenje izjednačeno sa pravom na život; zaposlenje je uglavnom moguće dobiti samo u partijsko-tajkunskim preduzećima; a partijsko-tajkunske oligarhije su vlasnici njihovih država u našim zemljama. Te oligarhije vole isticati rast društvenog BDP-a. Možda je taj rast i tačan, ali tačno je i to da većine građana nema u tom BDP-u. Taj BDP uglavnom je njihov. Postaje veoma rizično!

Autor je general avijacije u penziji i analitičar geopolitike

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari