
Zapravo, ova pojava je prisutna kako u našem regionu, tako i širom Evrope i intenzivirala se sa početkom ove godine. Na zabrinuta pitanja građana gradske uprave daju gotovo identična objašnjenja, a to je da se uklanjaju bolesna i suva stabla, rekonstruišu se ulice i „podmlađuju“ drvoredi, a sve u cilju dobrobiti i bezbednosti građana.
Međutim, najpre tiho, a zatim sve glasnije počela su da se čuju i druga objašnjenja ove naizgled sinhronizovane akcije. Primećeno je da su urbane sredine koje su najviše pogođene sečom one iste koje su odabrane kao lokacija za testiranje 5G mreže.
Nova 5G tehnologija, koja obećava i do 100 puta brži, jači, bolji prenos podataka od 10 gigabita u sekundi, koristiće ultra visoke mikrotalasne frekvencije do 90 GHz. Međutim, ovi milimetarski talasi imaju manu – kratak raspon i osetljivost na prepreke. Stoga, radi obezbeđivanja totalne pokrivenosti u urbanim sredinama, biće neophodno postaviti releje na visoke stubove u razmaku od 100 metara i eliminisati sve prepreke prostiranju signala.
U prevodu na laički jezik to znači da će mini bazna stanica biti postavljena na banderu ulične LED rasvete ispred vašeg doma, a sve prepreke u vidu razgranate i olistane krošnje drveća biće uklonjene iz vaše ulice. U skladu sa standardima, bazna stanica treba da bude postavljena bar 3 metra iznad krošnje drveća, tako da gradske uprave, pod pritiskom revoltiranih gradjana, mogu da stoletna stabla zamene niskim jednogodišnjim sadnicama.
Baš kao što se uklanjanje stabala iz urbanih zona sprovodi nenajavljeno i gotovo na prepad, tako se i uvodjenje mreža pete generacije odvija veoma tiho i diskretno. Dok na globalnom, visokom nivou besne 5G igre prestola i lete glave ministara i državnih zvaničnika, prosečni građani znaju veoma malo o tome šta donosi ova nova tehnološka revolucija. Problem je u tome što ukoliko zabrinuti i osvešćeni građanin postavi pitanje u kojoj meri će 90 milijardi elektromagnetnih talasa u sekundi, koji biju iz stanice postavljene tik uz prozor njegove spavaće sobe, uticati na njegovo zdravlje, neće dobiti odgovor iz jednog veoma prostog razloga – jer to niko ne zna.
Prošlog meseca Komitet za industriju, istraživanja i energiju Evropskog Parlamenta objavio je dubinsku analizu primene 5G u Americi, Evropi i Aziji, u kojoj izražavaju značajnu zabrinutost po zdravlje i bezbednost stanovništva i životne sredine, ne samo zbog povećane izloženosti ultra visokim frekvencijama, već i posledica „potencijalne agregacije različitih signala, njihove dinamičke prirode i kompleksnih efekata interferencije, posebno u gustim urbanim područjima.“
Dok se u susednoj Hrvatskoj stručnjaci i udruženja već duže trude da podignu svest građana o 5G tehnologiji, u Srbiji se tek u poslednje vreme više govori tome. U svetlu svih ovih informacija, neke izjave naših zvaničnika možemo da tumačimo na sasvim drugačiji način.
Možda postignuti sporazum u razmeni iskustava u oblasti visokih tehnologija, sklopljen u poluzagrljaju sa kineskim partnerima, znači da ćemo postati zamorčad za 5G eksperimente?
Možda je Vesićev jarbol zapravo „toranj smrti“, kako protivnici 5G nazivaju toranj sa baznom stanicom? Možda je nebulozna izjava našeg predsednika o „letećim automobilima“ zapravo najava testistiranja samovozećih automobila? A možda su ova pitanja samo beznadežni pokušaj traženja metode u ludilu i posledica života u zemlji gde teorije zavere imaju običaj da se obistine na najuvrnutiji mogući način…
Bilo da ste medju onima koji su skloni da poveruju da postoji veza izmedju seče stabala i uvođenja 5G mreže, ili smatrate da je sve to neutemeljeni strah zaluđenika koji stoje na putu neumitnog tehnološkog progresa – čuvajte drveće. Ukoliko imate sreće da Gradsko zelenilo nije poseklo stablo ispred vašeg prozora – čuvajte to dobro drvo i branite ga. Jer će ono braniti vas…
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Nije prvi put da nam nove tehnologije ozbiljno ugrožavaju život. I živote budućih generacija. Možemo pročitati kako je uvođenje nove tehnologije pre stotinjak i više godina ozbiljno ugrozilo opstanak ljudske vrste. Naravno, radi se u uvođenju opsne novotarije u transportu – parne lokomptive koja se kreće neshvatljivom i po ljudsko zdravlje opasnom brzinom od 20-tak km/h. A tek uvođenje automobila umesto pouzdanih (a obnovljivih) konja i magaraca?!?
U suštini, uvođenje parne maśine i motora sa unutrašnjim sagorevanjem, tj. Korišćenje fosilnih goriva jeste imalo nesagledive posledice po ekologiju i čovečanstvo.
A što se tiče 5G tehnologije, zaista ne vidim kakve će nam blagodeti doneti brži prenos multimedijalnih sadržaja. Tvitovaćemo brže i prenositi više smešnih snimaka mačaka?
Svet se menjao kroz vekove pa se menja i sada, i nije sva primena interneta za besmisleno provedeno vreme na drustvenim mrezama, npr.sve vise ljudi u svetu radi online od kuce i za to ce im trebati brzi jaci bolji prenos podataka. Ali i normalno je da svaki napredak civilizacije nosi i strah od promena. Nekad su se ljudi plasili parne lokomotive, nekad da tv zraci, pa ludilo oko mobilnog telefona, pa opet svi imali i tv i mobilni, pa sad eto nam nove price o 5g
Ti primeri iz prošlosti poput straha od železnice su vrlo neumesni. Danas ljudi po pravilu imaju suprotan problem, i neretko imaju gotovo idolopoklonički odnos prema novim tehnologijama. Niko više i ne razmišlja npr. o zračenju mobilnih telefona ili kućnih rutera koje ima svako, pa čak se ne sete da bi bilo dobro da noću isključuju te sprave. Takođe, nove tehnologije i pronalasci se sve kraće ili uopšte ne testiraju pre nego što dođu na tržište. Stvari zažive, pa tek kasnije saznamo za njihove štetne aspekte. Zar nije uobičajeno da se lekovi povuku iz prodaje nakon 5 ili 10 godina, što znači da su testiranja bila nedovoljna i da smo svi mi bili zamorci? Što se tiče 5G mreže, postoje ozbiljne debate i kritike u naučnim krugovima, i vrlo je lako pronaći te informacije u relevantnim izvorima. Ali mnogi ljudi su izdrilovani da odmah sve proglase „teorijama zavere“, što je zaista arogantna praksa koja je donela mnogo štete.
Da li Vi uopšte znate išta o 5G mreži, kada ovako komentarišete?
rade cak i „testistiranja samovozećih automobila“ – jeza me podilazi kuda ide ovaj svet, sta je sledece – samovozeci konji i magarci!
Fascinantna količina gluposti na jednom mestu. Nedostaju još samo HAARP, vremenska mašina i Teslin zrak. Ne davimo Beograd se pretvorio u antivakcinašenje, ali za one koji imaju (pre)visoko mišljenje o sebi. Žena apsolutno ništa ne zna ni o 5G, ni o bilo čemu sličnom, ali je nešto čula, pa…
A šta Vi znate o 5G, a da nisu čisto tehnički aspekti (brzina downloada koju bi omogućila, frekvencija rada itd)? Zar nismo svedoci da neprestano (i sve više) razni proizvodi i pronalasci dospevaju na tržište uz nedovoljno ispitivanja uticaja na zdravlje, pa se tek posle više godina i često uz mukotrpnu borbu dokaže da imaju štetne aspekte o kojima se nije znalo u početku, zbog čega nisu ni trebali da se koriste? Na primer DDT je reklamiran kao savršeno bezbedan proizvod, da bi godinama kasnije bio zabranjen. Tako npr. često čujemo da se neki lekovi zabranjuju posle više godina, što znači da je dozvola za njihovo korišćenje bila greška ili prevara. Fondovi koje industrija može da upotrebi da bi izlobirala dozvolu za svoj proizvod, potkupila naučnike i političare – nezamislivo su veliki. A zadatak dokazivanja da nešto što je zaživelo na tržištu štetno neizmerno je težak. Zato debata koja postoji o 5G mreži u stručnim krugovima treba da se nastavi, uprkos ljudima koji su poput Vas brzi da se narugaju svima koji su s pravom oprezni.
A šta Vi znate o 5G mreži a da nisu čisto tehničke karakteristike (brzina downloada koji bi omogućila, ili radna frekvencija)? Zar nismo svedoci kako neprestano proizvodi i pronalasci dospevaju na tržište da bi tek posle više godina i uz tešku borbu bilo dokazano da su štetni, i neretko zabranjeni? Npr. DDT je zdušno reklamiran kao savršeno bezbedan proizvod, da bi kasnije bio zabranjen. Svojevremeno su cigrete reklamirali i preporučivali čak i lekari. Vrlo često vidimo vesti da se zabranjuju lekovi koji su godinama korišćeni, što znači da su testiranja pre dobijanja dozvole bila neadekvatna, ili su bila prevara. Fondovi kojima industrija raspolaže za obezbeđivanje dozvole za svoj proizvod – nezamislivo su veliki, i svi znamo da su lobiranja u politici i kupovina naučnika uobičajena praksa. Međutim, za rugače poput Vas ovo su sve gluposti i teorije zavere, i tu čini mi se nema mnogo pomoći.