Dobro drvo vs 5G 1

Nemilosrdna seča i radikalno orezivanje drveća koje je uznemirilo Beograđane ne samo da ne jenjava, već se i proširilo na druge gradove Srbije.

Zapravo, ova pojava je prisutna kako u našem regionu, tako i širom Evrope i intenzivirala se sa početkom ove godine. Na zabrinuta pitanja građana gradske uprave daju gotovo identična objašnjenja, a to je da se uklanjaju bolesna i suva stabla, rekonstruišu se ulice i „podmlađuju“ drvoredi, a sve u cilju dobrobiti i bezbednosti građana.

Međutim, najpre tiho, a zatim sve glasnije počela su da se čuju i druga objašnjenja ove naizgled sinhronizovane akcije. Primećeno je da su urbane sredine koje su najviše pogođene sečom one iste koje su odabrane kao lokacija za testiranje 5G mreže.

Nova 5G tehnologija, koja obećava i do 100 puta brži, jači, bolji prenos podataka od 10 gigabita u sekundi, koristiće ultra visoke mikrotalasne frekvencije do 90 GHz. Međutim, ovi milimetarski talasi imaju manu – kratak raspon i osetljivost na prepreke. Stoga, radi obezbeđivanja totalne pokrivenosti u urbanim sredinama, biće neophodno postaviti releje na visoke stubove u razmaku od 100 metara i eliminisati sve prepreke prostiranju signala.

U prevodu na laički jezik to znači da će mini bazna stanica biti postavljena na banderu ulične LED rasvete ispred vašeg doma, a sve prepreke u vidu razgranate i olistane krošnje drveća biće uklonjene iz vaše ulice. U skladu sa standardima, bazna stanica treba da bude postavljena bar 3 metra iznad krošnje drveća, tako da gradske uprave, pod pritiskom revoltiranih gradjana, mogu da stoletna stabla zamene niskim jednogodišnjim sadnicama.

Baš kao što se uklanjanje stabala iz urbanih zona sprovodi nenajavljeno i gotovo na prepad, tako se i uvodjenje mreža pete generacije odvija veoma tiho i diskretno. Dok na globalnom, visokom nivou besne 5G igre prestola i lete glave ministara i državnih zvaničnika, prosečni građani znaju veoma malo o tome šta donosi ova nova tehnološka revolucija. Problem je u tome što ukoliko zabrinuti i osvešćeni građanin postavi pitanje u kojoj meri će 90 milijardi elektromagnetnih talasa u sekundi, koji biju iz stanice postavljene tik uz prozor njegove spavaće sobe, uticati na njegovo zdravlje, neće dobiti odgovor iz jednog veoma prostog razloga – jer to niko ne zna.

Prošlog meseca Komitet za industriju, istraživanja i energiju Evropskog Parlamenta objavio je dubinsku analizu primene 5G u Americi, Evropi i Aziji, u kojoj izražavaju značajnu zabrinutost po zdravlje i bezbednost stanovništva i životne sredine, ne samo zbog povećane izloženosti ultra visokim frekvencijama, već i posledica „potencijalne agregacije različitih signala, njihove dinamičke prirode i kompleksnih efekata interferencije, posebno u gustim urbanim područjima.“

Dok se u susednoj Hrvatskoj stručnjaci i udruženja već duže trude da podignu svest građana o 5G tehnologiji, u Srbiji se tek u poslednje vreme više govori tome. U svetlu svih ovih informacija, neke izjave naših zvaničnika možemo da tumačimo na sasvim drugačiji način.

Možda postignuti sporazum u razmeni iskustava u oblasti visokih tehnologija, sklopljen u poluzagrljaju sa kineskim partnerima, znači da ćemo postati zamorčad za 5G eksperimente?

Možda je Vesićev jarbol zapravo „toranj smrti“, kako protivnici 5G nazivaju toranj sa baznom stanicom? Možda je nebulozna izjava našeg predsednika o „letećim automobilima“ zapravo najava testistiranja samovozećih automobila? A možda su ova pitanja samo beznadežni pokušaj traženja metode u ludilu i posledica života u zemlji gde teorije zavere imaju običaj da se obistine na najuvrnutiji mogući način…

Bilo da ste medju onima koji su skloni da poveruju da postoji veza izmedju seče stabala i uvođenja 5G mreže, ili smatrate da je sve to neutemeljeni strah zaluđenika koji stoje na putu neumitnog tehnološkog progresa – čuvajte drveće. Ukoliko imate sreće da Gradsko zelenilo nije poseklo stablo ispred vašeg prozora – čuvajte to dobro drvo i branite ga. Jer će ono braniti vas…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari