Mediji u skladu sa partijskim kriterijumima 1Foto: Crta

Poštovanje evropskih vrednosti u oblasti ljudskih prava Srbija nije prihvatila tek kandidaturom za članstvo u Evropskoj uniji, već mnogo ranije, između ostalog i članstvom u Savetu Evrope čije institucije slobodu izražavanja prepoznaju kao jednu od „suštinskih osnova demokratskog društva i jedan od osnovnih uslova za njegov napredak i razvoj svakog pojedinca.

” Slobodni mediji uslov su za  slobodu mišljenja, slobodu izražavanja i slobodu informisanja. Upravo zbog toga što svako od nas ima pravo da bude informisan, uloga medija je takva da oni nemaju samo pravo već i obavezu da informišu građane o pitanjima od javnog interesa, a naročito o onima o kojima se raspravlja u političkoj areni. 

Ispunjavajući svoje obaveze u procesu evrointegracija, Srbija je još 2014. godine usvojila set medijskih zakona koji se u velikoj meri oslanjaju na evropske standarde. Ujedno, to predstavlja poslednji pomak koji je Srbija učinila u procesu pristupanja Evropskoj uniji u oblasti slobobode izražavanja. Nakon toga, Evropska komisija u svojim godišnjim izveštajima, u oblasti političkih kriterijuma koji se odnose na demokratiju i vladavinu prava,  učinak Srbije u implementaciji usvojenih zakona i stvaranju ambijenta za ostarivanje jednog od osnovnih ljudskih prava ocenjuje formulacijom „nikakav napredak.“

Sa druge strane, predstavnici vlasti u Srbiji  poručuju nam  da su „zadovoljni i ponosni na slobodu medija u Srbiji“ i da je „Srbija evropski šampion u slobodi medija.” Njihovo zadovoljstvo ne iznenađuje, jer o relevantnim političkim temama građani Srbije po pravilu čuju isključivo šta predstavnici vlasti misle, većina medija ne ispituje odgovornost funkcionera, o događajima koji su nepovoljni za vlast retko se govori i programi većine medija nisu dostupni učesnicima političkog života koji ne podržavaju zvaničnu državnu politiku. 

Ukoliko se, ipak, vratimo na sadržinu slobode izražavanja i na njene suštinske elemente, a naročito na slobodu političke debate kao njen fundamentalni deo, jasno je da se potpuno odsustvo pluralizma političkih ideja na televizijama sa nacionalnom frekvencijom itekako održava na pravo građana na istinito informisanje.  Bez plurazima, građanima se ne ostavlja mogućnost da formiraju mišljenje zasnovano na suočavanju različitih ideja i stavova svih političkih aktera. Kakve su posledice dugogodišnjeg izostanka političke debate u medijima više ne moramo da nagađamo – one su nastupile na proteklim izborima i danas živimo u državi u kojoj je jedna izborna lista osvojila tri četvrtine poslaničkih mandata.  

Autorka je  koordinatorka pravnog tima Crte

Tekst je nastao povodom Međunarodnog dana demokratije i praćenja ispunjavanja političkih kriterijuma za pristupanje Srbije Evropskoj uniji

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari