Sunčani Tuđman

Zagrepčanin u Hrvatskoj. K tome, taj isti svemoćni Sanader već godinama je u tihom ratu i s Tuđmanovom obitelji i s najvjernijim sljedbenicima pokojnog Vrhovnika, no to ga ne sprječava da se – nauštrb konkurenta Milana Bandića – javno predstavlja kao najveći živući tuđmanofil. Riječ je o fenomenu zauzimanja garda: jednako razmetljivo kao što je svojedobno svijetom pronosio tezu kako „ne dozvoljava da itko voli Hrvatsku više od njega“, kancelar danas naprosto „ne dozvoljava“ da itko više od njega voli i štuje pokojnog Tuđmana. Uključujući njegovu udovicu i obitelj.
No, naravno da se Ivo Sanader nije slučajno odlučio za javnu najavu podizanja Tuđmanova monumenta u tinelu svojega rodnoga grada baš u trenutku kad je u javnost iscurila najnovija gospodarsko-privatizacijska afera njegove vlade. Sunčani Hvar 2, iliti priča o tome kako je Vlada manipulirala pojmom javno-privatnog partnerstva da prikrije tihu privatizaciju dokapitalizacijom te velike hotelske kuće, Sanaderu je svakako puno neugodnija tema od busanja u domoljubna prsa i odavanja počasti prvom hrvatskom predsjedniku. Valja, također, reći i da je puno sudbonosnija za život i budućnost građana; hoće li Tuđman prije na Prokurative nego Smoje na Matejušku, medijski i simbolički je atraktivna dilema, no o odgovoru na nju ne ovise ničiji životi, ponajmanje spomenute dvojice. O sunčanome Hvaru, bogami, i te kako ovise, kao i o provedbi niza drugih Vladinih projekata. Čiju je realizaciju dr Ivo Sanader na proslavi obljetnice splitskog HDZ-a istaknuo tek usput, na marginama govora o Tuđmanovu spomeniku, ponavljajući navlas iste planove kakve je imao i na početku mandata: od dovršetka autoceste do plinofikacije Dalmacije.
Poanta je, nažalost, u tome da u provedbi konkretnih razvojnih projekata Vladi nimalo ne pomažu medijske manipulacije.