Sve što biste trebalo da znate ako budete uhapšeni zbog učešća na protestima u Srbiji: Advokat Luka Jovanović savetuje građane 1Foto: Luka Jovanović

Hapšenje i zadržavanje više desetina demonstranata na protestima 24. decembra aktuelizovalo je ovo pitanje, kao retko kad na protestima pre ovih. Razlog tome bio je što se nakon tih hapšenja o uhapšenima dugo nije znalo niti gde su se ta lica nalazila nakon lišavanja slobode, niti zbog čega su ta lica bila uhapšena – pri čemu mnogima od njih, javljaju mediji, preti i određivanje pritvora.

Upravo iz tih razloga u ovom blogu ukazaću na ono za što pri sadašnjim okolnostima, prilikom hapšenja, određivanja policijskog zadržavanja i odlučivanja o pritvoru morate da znate, iako se istinski nadam i želim da ne budete u prilici da vam to znanje bude potrebno.

Krenimo redom…

Prilikom hapšenja morate biti obavešteni o razlozima hapšenja, da imate pravo da ništa ne izjavljujete ili da uskratite odgovore na pojedina pitanja, kao i da imate pravo na branioca koji će prisustvovati vašem saslušanju.

Posebno bih se ovde osvrnuo na to da imate pravo da zahtevate da se o vašem hapšenju obavesti neko od članova vaše porodice ili drugo blisko lice (branioca – advokata, ukoliko ga već imate).

Ukoliko ne postoji mogućnost da neposredno nakon hapšenja budete sprovedeni javnom tužiocu, on rešenjem može odrediti da budete zadržani do vašeg saslušanja. To zadržavanje ne može trajati duže od 48 sati.

Prisustvo branioca prilikom postupka određivanja zadržavanja uvek je obavezno.

U slučaju da nemate branioca, javni tužilac postaviće vam rešenjem branioca po službenoj dužnosti, po redosledu sa spiska advokata koji dostavlja Advokatska komora.

Pre dolaska branioca važno je istaći da prilikom zadržavanja imate pravo da vas bez odlaganja pregleda lekar, tj. da utvrdi da li ste povređeni prilikom privođenja i zaržavanja.

Vaš branilac (izabrani ili postavljeni) ima rok od dva sata da dođe i preuzme rešenje o zadržavanju.

Do njegovog dolaska policija je dužna da odloži sva dalja postupanja.

Ovaj rok od dva sata ujedno je i rok u kom je policija dužna da vam uruči rešenje o zadržavanju, nakon što vas obavesti da vas je tužilac zadržao do saslušanja.

Nakon dolaska branioca njemu i vama biće uručeno rešenje o zadržavanju. U tom rešenju moraju biti navedeni delo za koje se vas terete, osnovi sumnje, dan i čas lišenja slobode kao i vreme početka zadržavanja.

Zadržavanje može biti određeno samo uhapšenom licu za koje postoje osnovi za određivanje pritvora (opasnost od bekstva, uticaj na svedoke i prikrivanje dokaza, opasnost od ponavljanja
dela, visina zaprećene kazne).

Vi i vaš branilac imate rok od 6 (šest) sati da izjavite Žalbu protiv ovog rešenja. O ovoj žalbi olučuje sudija za prethodni postupak u roku od 4 (četiri) sata od prijema žalbe.

Po pravnosnažnosti rešenja o zadržavanju sledi saslušanje u tužilaštvu.

PRE tog saslušanja imate pravo na poverljiv razgovor sa vašim advokatom.

Ovo će ujedno biti prva prilika kada ćete moći da sa njim razgovarate BEZ NADZORA.

Vaš advokat će neposredno pre saslušanja imati priliku da se upozna sa spisima predmeta i dokazima tužilaštva.

Po završetku saslušanja tužilac može predložiti sudiji za prethodni postupak određivanje pritvora.

Pre donošenja odluke o pritvoru sudija će vas saslušati u vezi sa razlozima za određivanje pritvora koje je navelo tužilaštvo.

Sud je u pogledu razloga za određivanje pritvora vezan razlozima navedenim od strane tužioca.

Saslušanju pred sudijom za prethodni postupak mogu prisustvovati i tužilac i vaš branilac.

Sud će ova lica obavestiti o mestu vašeg saslušanja, ali se ono može obaviti i u njihovom odsustvu.

Iako je pritvor najstroža mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog u cilju nesmetanog vođenja krivičnog postupka pritvor nije jedina mera koja sudu stoji na raspolaganju.

Š t a v i š e, SUD JE DUŽAN da umesto strože primeni blažu meru ukoliko se njom može postići cilj mere.

* * *

Put na kojem smo se svi našli nakon 24. decembra čini se i dugim i neizvesnim.

Sve o čemu smo gore pričali su, nažalost, moguće stanice na tom putu, mada te stanice predstavljaju kretanje u pogrešnom pravcu u svakom smislu te reči. Ali, kada se jedom uđe na pogrešan voz, ili pre kada samovlašću države budemo golom silom ugurani u taj voz, ipak vam valja znati svaku stanicu na tom putu kojim se uputio taj voz, iako će svaka stanica na njemu biti pogrešna.

Autor je advokat iz Beograda

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Tekst je prvobotno objavljen na internet stranici Foruma za bezbednost i demokratiju

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari