Treba organizovati samit država koje ne priznaju Kosovo 1

Odbrana Kosmeta u sastavu Srbije je odbrana međunarodnog prava, pa bi u tom cilju RS trebalo da organizuje samit država koje ne priznaju tzv. nezavisno Kosovo.

Sada na sceni međunarodnog javnog prava imamo nepoštovanje normi tog prava, izraženo lukavstvo i prevaru u njemu u delu međunarodne zajednice, a što je vidljivo u dvodecenijskom neizvršavanju Kumanovskog sporazuma iz 1999, i Odluke UN br. 1244, u delu povratka odabranog srpskog vojnog i policijskog osoblja na Kosmet na zadatke iz odluke UN, kao i u neizvršavanju Briselskog sporazuma iz 2013, u delu osnivanja zajednice srpskih opština.

Da li je istovremenim osnivanjem EU misije Euleks i jednostranim proglašenjem tzv. nezavisnog Kosova 16. na 17. februar 2008, zloupotrebljena platformaUN iz Odluke br. 1244? Rekao bih da jeste, jer je većina članica EU momentalno priznala tzv. Kosovo. Uprkos tome, RS je sa EU, nakon dva meseca, zaključila sporazum za stabilizaciju i pridruživanje. OrganizacijaUN je na Savetu bezbednostijednoglasno usvojila Plan Ban Ki Muna krajem 2008, čiji je sadržaj „administrativne linije“ između Republike Srbije i Kosova i Metohije.

Mišljenja sam da su UN formulacijom „administrativne linije“ potvrdile svoju Odluku br. 1244.

Kumanovski sporazum zaključen između Republike Srbije i KFOR 1999, uz Odluku br. 1244, najjači je pravni osnov da Srbija u svom sastavu sačuva AP KiM jer je istim zajemčen povratak odabranog srpskog vojnog i policijskog osoblja na Kosmet, na glavne granične prelaze i dr. KFOR do danas ovu svoju obavezu u delu povratka odabranog srpskog vojnog i policijskog osoblja nije izvršio.

Tim dokumentima zajemčena je i suštinska autonomija na Kosmetu kao i povratak izbeglog stanovništva. Republika Srbija je izvršavajući svoj deo obaveza iz Kumanovskog sporazuma povukla svoje oružane snage sa Kosmeta, pa je neprihvatljivo da KFOR ne izvrši svoje obaveze.

Zbog toga bi RS trebalo da, na osnovu čl. 25 Povelje UN, podnese zahtev svim članicama UN da prihvate i izvrše odluku Saveta bezbednosti br. 1244, jer su sve članice UN dužne da izvrše tu odluku, kao i zahtev na osnovuKumanovskog sporazuma, svim državama čije su vojske bile u sastavu KFOR kad je potpisantaj sporazum, da se izvrši povratak srpskog vojnog i policijskog osoblja na glavne granične prelaze. Imajući u vidu odredbu čl. 25 Povelje UN, koja obavezuje sve članice UN na poštovanje Odluke br. 1244, dovodi se u pitanje legalnost svih priznanja pojedinih članica UN samoproglašenoj državi, tzv. Kosovu, jer je suprotna toj odluci i Povelji UN.

Na osnovu čl. 96 Povelje UN, RS bi trebalo da obavesti sve organe UN da Republika Srbija ne prihvata mišljenjeMeđunarodnog suda pravde u Hagu, koje je doneto po pitanju zakonitosti kosovske nezavisnosti. MSP u Hagu ima dve jurisdikcije – jedna je kad država protiv države podnese tužbu i kad se u postupku donese odluka koja je obavezna, a druga je davanje neobaveznog savetodavnog mišljenja po određenom pravnom pitanju. Savetodavno mišljenje koje je dao MSP je neobavezno. Srbija isto ne prihvata kao neobavezno i kao suprotno Kumanovskom sporazumu i Odluci br. 1244.

Prethodno pitanje i uslov bez koga se ne može jeste izvršenje Kumanovskog sporazuma i Odluke UN br. 1244 da se određeni broj srpskog vojnog i policijskog osoblja vrati na Kosmet i da održava prisustvo na srpskim istorijskim lokalitetima i graničnim prelazima. Ova odredba je garant suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije na Kosmetu i RS bi trebala da istraje na ovom zahtevu za povratak svog osoblja na Kosmet. Sve što je dogovoreno mora biti izvršeno.

Autor je advokat iz Zemuna

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari