Zašto šetam i 2019. godine? 1Duško Radosavljević, foto: Medija centar

Od 1988. godine, građani Srbije su na ulici! Izgubili smo trideset godina u nastojanjima da u državi stvorimo institucije, preko potrebne za rešavanje mnogobrojnih društvenih potreba.

Idući prečicama, povodili smo se za „jakim ličnostima“, tvorili od njih idole, u pesmu ih stavljali, njihovim imenima decu nazivali, po njima merili istorijske epohe, slepo ih sledili. I, naravno, skupo plaćali njihove greške, brzo ih se odricali, već kada padnu, nekritički ih optuživali za sva zla ovoga sveta, posebno u našoj zajednici, neretko i za naše lične pogrešne poteze. I, tako, prođe trideset godina… Zemlja opustela, pamet zaćutala, mladost odlazi, političari se osilili preko svake mere, kriminal prisutan na sve strane, proleće stiže, a mi i dalje životarimo u Srbiji(ci)!

Neki među nama i šetaju. Na taj način iskazujemo svoje nemirenje sa politikom aktuelnog režima, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, ali i sa politikom koja takve „lidere“, sa retkim izuzecima, dovodi na vlast trideset godina. Takva politika nužno dovodi do „kratkog spoja“ između političke klase, koja je na vlasti i ostatka građanskog društva, kojem su uskraćene evidentne slobode kojima ostvaruje svoj status – sloboda izražavanja, mediji, nemogućnost civilno-društvenog organizovanja, i još mnogo toga. Naravno, sve to povezano sa „trulošću“ države i administracije – korupcija, nepotizam, neznanje, nekompetentnost i izrazita ideološka jalovost, pretvaranje političkih oponenata u neprijatelje i poziv na linč, stvara takvu situaciju gde je nužnost da dođe do raskida sa nosiocima političkih mandata, koji su uzurpirali političku sferu, ali i sve oblasti javnog života. Građansko društvo mora efikasno da odgovori na jasne namere pretvaranja države i društva u autoritarnu strukturu.

U Srbiji, u javnom i političkom životu imamo takve pojave nepoštovanja demokratskih načela koja se pretvaraju u potiranje celokupne demokratije, kao načina organizovanja političkog života u zajednici. Zbog toga građani imaju pravo i dužnost da brane svoju demokratiju, kao zalogu budućnosti, sebe i generacija koji dolaze. Ne zaboravimo, u modernim društvima suveren je građanin i građanin nema kome delegirati to svoje neotuđivo pravo! Kada se pojavi neko ko uzurpira demokratiju, odgovor je otpor i građanska pobuna!

Građanski otpor nastaje u različitim sferama javnosti, naročito kod intelektualaca – ljudi koji su prosto „zaduženi“ da budu kontra, opomena bahatosti, apatiji, neznanju i nekulturi. Za otpor je bitno da se vidi da su svi delovi društva protiv, bez „eksluzivnosti“ određenih slojeva, opcija i grupacija.

U Srbiji su „razvaljene“ sve oblasti društvenog organizovanja. Nijedan društveni podsistem nije u dobrom stanju! Građanski protesti su na tragu želje Svetozara Markovića, koji je zahtevao da se „nesrećno stanje naše“, nakon trideset godina višepartizma više ne konstatuje, nego da se rešavaju mnogobrojni problemi, jer je dno vrlo, vrlo blizu. Razorena društvena struktura se mora temeljito pretresti i reorganizovati jer će bez obzira na političku vlast generirati iste, verovatno još strašnije društvene sukobe u zemlji. U toj situaciji neće biti nade da se ostvari smisleniji razvoj društva i političke zajednice.

A zašto ja šetam? Kao profesora me interesuju tri stvari – evropske integracije, Vojvodina i civilno društvo; dodao bih još i dogovor o principima razvoja države koji pretpostavlja održavanje ustavotvorne skupštine, koja bi nam omogućila stvaranje institucija NORMALNE države Srbije, u kojoj bi se i Vojvodina komotno osećala.

Šta ako to vrhovni politički autoritet ne prihvati? Onda treba intenzivirati građanske proteste do forme građanske neposlušnosti, uključujući bojkot izbora za vučićevske organe vlasti. Pa neka ta grupa onda ostane sama i pogasi svetla. Jer, bez promene politike, svejedno će biti ko vlada u Srbiji. Red je da se politika kreira i sprovodi u institucijama, da je kontroliše jak civilnodruštveni sektor, da profesori predaju, glumci glume, studenti uče, lekari leče, zidari zidaju, radnici rade. Dosta je života na ulici!

Autor je politolog i predsednik Saveza antifašista Vojvodine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari