Zašto uvozimo krompir? 1Foto: dveri.rs

Krompir je jedna od najrasprostranjenijih povrtarskih kultura i nezaobilazna namirnica na našim stolovima, još ako je ivanjički, trebalo bi da bude tražen i dobro plaćen.

Procenjuje se da je u ovoj, 2020. godini, u Srbiji proizvedeno oko 750 hiljada tona krompira na oko 25 hiljada hektara, što je oko 100 kilograma po glavi stanovnika i samim tim optimalna količina krompira koja zadovoljava domaće potrebe, ali nekontrolisanim uvozom ugrožava se domaća proizvodnja.

U petak, 13. 11.2020. godine, Ivanjicu je posetio resorni ministar Branislav Nedimović i tom prilikom, između ostalog, savetovao proizvođače krompira da krompir skladište i da ga čuvaju, jer će nedostajati tržištu i da će ga poljoprivredni proizvođači dobro prodati.

Napomenuo je da zna ko će u sledećih mesec dana tražiti krompir koji neće ostati neprodat!

Nadam se da ova Nedimovićeva izjava neće završiti kao izvoz pilećih nogica u Kinu ili junetine u Tursku!

Umesto ovako neozbiljne izjave, predlažem ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislavu Nedimoviću da zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju i spreči nelojalnu konkurenciju našim poljoprivrednim proizvođačima, tako što će uvesti vancarinske mere (prelevmane) na nekontrolisani uvoz ne samo krompira, već i svih drugih poljoprivrednih proizvoda i tako spasi srpski agrar od potpune propasti.

Ovakvo rešenje nam dozvoljava SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU) članovi 33, 40, 41.

Naši uvoznici uvoze krompir sa raznih destinacija, najčešće iz: Holandije, Nemačke, Francuske, Belgije, Mađarske, Poljske, Ukrajine, Kine, Egipta itd, po damping i subvencionisanim cenama koje se kreću od četiri do šest evrocenti po kilogramu.

Cena krompira je niska zbog dobrog roda i povećane proizvodnje, a samim tim smanjene potražnje.

Ovako stanje alarmiralo je ozbiljne države da zaštite svoje poljoprivredne proizvođače stimulacijom i podsticajem izvoza, kupovinom domaćeg krompira, kao i subvencionisanjem poljoprivrednih proizvođača na više načina.

Uvozom krompira čija zdravstvena bezbednost nije proverena ili je delimično kontrolisana, potrošači u našoj zemlji nisu sigurni da li se radi o zdravstveno ispravnom proizvodu ili je reč o genetski modifikovanom krompiru.

Ovakvo ponašanje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prvog sa liste SNS-a Branislava Nedimovića je potpuno neodgovorno i diletantsko!

Sudbina krompira sa ovakvim ministrom je neizvesna, a sudbina srpskog seljaka sigurno tužna i tragična!

Autor je potpredsednik Dveri

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari