Ekološka bomba 1

Sve češće otkrivanje nelegalnih deponija opasnog otpada potvrđuje upozorenja stručnjaka da je Srbija postala ekološka bomba, odnosno da su građani i životna sredina sve više ugroženi od zagađenja.

Da je to zaista tako, najbolje ilustruju podaci da je u Pančevu pre nekoliko dana pronađeno oko 100 tona potencijalno opasnog otpada, a u januaru je u Novom Sadu otkriveno više od 1.000 tona. Samo nekoliko dana kasnije u Apatinu je otvorena jama sa opasnim otpadom, a od 15. decembra do 2. februara u selu Vukićevica kod Obrenovca u tri navrata inspekcije su došle do preko 80 tona opasnog otpada zakopanog u zemlju ili razbacanog po njivama.

Ono što je veoma zabrinjavajuće i poražavajuće je da se među onima koji nelegalno odlažu otpad opasan za zdravlje nalaze i firme koje su angažovane i papreno plaćene kako bi se bavile tim poslom. Ma koliko zvučalo šokantno, u Srbiji očito postoji i „ekološka mafija“ koja legalno sklapa poslove za odlaganje opasnog otpada na mesta predviđena za to, a umesto toga ga zakopava po njivama i livadama čineći time krivično delo. Skladištenje opasnog otpada na propisan način dosta košta i izvođača radova, tako da je nekima od njih daleko unosnije da otpad odlože tamo gde ne treba i tako inkasiraju ogromne sume novca gotovo bez ikakvih sopstvenih troškova. Primera radi, prošle godine nadležni su podneli krivičnu prijavu tužilaštvu protiv vlasnika firme Eko 21 čiji je, inače, otpad pronađen u Pančevu i Bavaništvu i to je prva krivična prijava podneta na osnovu člana 266 Krivičnog zakonika zbog nelegalnog odlaganja opasnog otpada. Koliko je posao odlaganja otpada unosan pokazuje podatak da se, primera radi, odlaganje 2.000 tona opasnog otpada meri milionima evra.

Kao i u mnogim drugim slučajevima, najveći krivac za ovaj javašluk je država. Definitivno je zakazao sistem kontrole jer nakon što se opasni tovar prijavi Agenciji za zaštitu životne sredine niko ne prati gde je stvarno i završio. Problem je i što je kaznena politika za tu oblast veoma blaga. Na kraju, i ovaj slučaj pokazuje sve krupne nedostatke i jalovost toliko hvaljenog javno-privatnog partnerstva jer operater svesno ulazi u krivično delo da bi sebi napunio džepove. Rešenje je jednostavno, pooštriti kontrolu i sankcije a s obzirom da je zdravlje građana najvažnije najbolje bi bilo da se poslom odlaganja opasnog otpada ipak bavi država a ne privatnici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari