Protesti u Šumadiji 1

„Šetaćemo, pištaćemo, vrištaćemo ulicama našeg grada sve dok lopovima, lažovima i prodavcima magle ne vidimo leđa“, poručila je preksinoć okupljenima na Đačkom trgu, ispred Prve kragujevačke i najstarije gimnazije u Srbiji, Kragujevčanka Stanislava Staša Pavlović, pozdravljena zdušnim odobravanjem više hiljada pobunjenih sugrađana.

Šumadijska i prva srpska prestonica, grad u kojem je i bukvalno formirana država u kojoj živimo, i u kojem je, promocijom koalicije „Zajedno“ označen početak kraja despotskog režima Slobodana Miloševića, ponovo se pokrenula.

Buna je, doduše, ovoga puta krenula iz sadašnje srpske prestonice, ali se, sudeći bo broju demonstranata i žestini protesta, ponajviše, reklo bi se, „primila“ upravo u Kragujevcu. Zašto? Istoričari, antropolozi, etnolozi i drugi naučnici bi rekli najpre zbog bundžijskog i državotvornog karaktera Šumadinaca, koji vide da im je država ponovo ugrožena, i to od modernih dahija, manipulatora i uzurpatora na svim nivoima vlasti.

Neki proteste tumače i sve izraženijim nezadovoljstvom građana Srbije i Kragujevca socijalno-ekonomskim beznađem, uzrokovanom i sve izraženijom centralizacijom vlasti, para i odlučivanja u jednom otuđenom i bahatom centru moći, koji je Srbiju podelio na svojevrsne feude, kojom upravlja novokomponovana vlastela.

Kragujevac i Šumadija su, prema toj podeli, po svemu sudeći, pripali bivšem predsedniku Srbije i osnivaču trenutno vladajuće Srpske napredne stranke Tomislavu Nikoliću i njegovoj „dinastiji“. Nikolići su, posredstvom sina Radomira im, ovde na vlasti već gotovo četiri i po godine, a za sve to vreme u Kragujevcu nisu čestito okrečili nijednu zgradu, a kamoli obezbedili otvaranje novih radnih mesta, dovođenjem inostranih ili domaćih investitora. Ono što se ovde radi i gradi ekskluzivno je delo privatnih investitora, a nikako državne ili gradske vlasti.

Državna vlast, oličena u liku i delu Aleksandra Vučića, već godinama, a zbog ličnog odnosa (animoziteta) prema „dinastiji Nikolić“, ignoriše Kragujevac, i to u meri da je taj grad i bukvalno izbrisan sa mape svih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Nijedan koridor, ili savremeni saobraćajni put ne prolaze kroz Kragujevac i Šumadiju koji, uprkos činjenici da ovde privređuju svetske mega kompanije, kakve su Fijat i SIMENS, postaju „slepo crevo“ Srbije i jugoistočne Evrope.

Kragujevčani to osećaju i vide, te ih je i zato već onoliko na gradskim ulicama, a biće ih, kako se čini, i sve više.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari