Koji je "najgluplji naučni opit" ikad preduzet? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Naslovna strana lista Vreme od 4. januara 1939. godine preplavljena je vestima iz sveta. Tu je vest o buri na Crnom moru, usled koje je propalo 20 brodova, putovanje tadašnjeg francuskog premijera Daladjea po Severnoj Africi, novosti iz Španskog građanskog rata…

Koji je "najgluplji naučni opit" ikad preduzet? 2I dok danas svakodnevno čitamo vesti o trgovinskom ratu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, listajući ovaj broj Vremena podsećamo se kako su SAD pre 80 godina „štitele“ Kinu, najavljujući bojkot japanskih proizvoda „ako Japan ne odgovori povoljno na poslednju notu o politici otvorenih vrata u pogledu Kine, Sjedinjene Američke Države“.

Iako je možda i očekivao sličnu kontrameru Japana, senator Pitman, kako je tvrdio, nije očekidao da će ova država uzvratiti vojnim napadom „sa druge strane Pacifika“, naglasivši pritom da govori isključivo u svoje ime.

Među poslednjim stranama ovog broja, u rubrici Jedan čas razonode, saznajemo da je u Nemačkoj živeo jedan naučnik koji je, zarad svog eksperimenta, ostavljao svog sinčića od deset meseci u društvu šestomesečne šimpanze, ne bi li utvrdio hoće li ova životinja uticati na detetovo ponašanje i obrnuto.

Dete i mladunče šimpanze živeli su u istoj prostoriji, hranili se istim jelima i igrali istim igračkama.

„Dosad je proteklo devet meseci od zajedničkog vaspitavanja majmuna i deteta i dr Filder je morao da prizna da je taj eksperiment ispao negativan“, pisalo je Vreme.

Novinar ovog lista preneo je da, niti je šimpanza naučila da govori, niti je njegovo dete promenilo način ponašanja i na kraju teksta zaključio: „Tako je propao najgluplji opit koji je ikad preduzeo neki naučnik“.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Koji je "najgluplji naučni opit" ikad preduzet? 3U „današnjem“ broju lista Pravda možemo pročitati nešto o „rudniku gvožđa usred Sahare“. Reč je, naime, o meteoru, otkrivenom na tom mestu 1916. godine, koji je bio 90 odsto sačinjen od čistog gvožđa.

Njega su otkrili vojnici koji su patrolirali na rubu Sahare, a čuvši ih kako o tome govore, jedan kapetan, inače vešt geolog, odmah ih je zamolio da mu se to mesto pokaže, znajući da rudnik gvožđa nije moguće pronaći na tom mestu, sem ako bukvalo nije „pao s neba“.

Urođenici su ga, u strahu da će im beli ljudi oduzeti gvožđe, odbili, ali kapetan je ipak uspeo sebi da obezbedi dozvolu za posetu „preko veze“.

Ono što je kapetan ugledao na tom mestu bila je ogromna masa duga 100 metara i široka 40 metara, prekrivena tanim slojem peska.

Kako su ustanovili naučnici, težina ovog „bolida“ bila je tolika da, kada biste na jednu stranu terazija stavili ovaj meteor, na drugu biste morali staviti 14 najvećih parobroda na svetu, ne bi li se napravila ravnoteža. Težio je težini od oko milion tona.

Uvidevši ogromnu vrednost koje bi ovo gvožđe donelo transportom i eksploatacijom u industrijske svrhe, urođenici su strogo čuvali tajnu gde se ono nalazi, iako je i u tom trenutku bilo moguće pronaći ga pomoću instrumenata.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

 List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari